Ovo je period kada se puno jede, pa ne zaboravite da istrošite kalorije.

Foto: Ilustacija/ Pixabay.com

Svaki korak je zlata vrijedan!

Šetnja povoljno djeluje na cijeli organizam, i zato nakon što se lijepo najeli, sačekali da probavni sistem krene da obavlja svoje i malo predahnuli, umjesto da legnete- uposlite svoje noge. Stručnjaci tvrde da ovaj vid rekreacije za 27% poboljšava kvalitet života.

Lagano hodanje je najlakši i najbezbjedniji put do dobrog zdravlja tijela i duha. Tijelo se relaksira, misli se harmonizuju, vrši se razmjena materija, a pored blagog umora vraća se izgubljena snaga.

Dr. Saša Plećević, ukazuje na nekoliko glavnih dobrobiti hodanja:

"Ono aktivira cijeli naš lokomotorni sistem, blagotvorno djeluje na zglobove, tetive, ligamente, kosti, pokreće svaki mišić u našem tijelu. Kada je haldno, ima i efekat više, zato što zagrijava organizam".

Evo još par dobrih strana šetnje:

Ubrzava cirkulaciju: Brzi hod naročito povoljno utiče na kardiovaskularni sistem, na srce i krvne sudove. Hodanje jača odbrambeni sistem organizma, i ubrzava cirkulaciju. Najbolje je pratiti tempo koji prija vašem organizmu, a šetnja je jedna od nezaobilaznih preporuka za ljude sa povećanim nivoom šećera u krvi i gojazne osobe.

Ublažava depresiju: Šetnja blagotvorno djeluje na sve, a naročito na osobe sklone depresiji i neraspoloženju, što je učestalije zimi nego ljeti. Razlog tome je manjak sunca. Pozitivno utiče na psihu jer smanjuje nivo stresa, anksioznosti, zbog čega je njen učinak u prevenciji simptoma depresije i njihovoj terapiji ogroman, kažu stručnjaci.

Jača pluća: Svaka šetnja je korisna, bila ona od 5 minuta, lagana ili brza, ali najdjelotvornija je ona brzim korakom od pola sata. Brzim korakom- znači da se za vrijeme šetnje osjeti malo oštriji dah i ubrzani puls, toliko da se tokom šetnje ne može normalno razgovarati, ovo se povoljno odražava na zdravlje pluća.

Sagorijeva kalorije: Šetnja je pravi sagorijevač kalorija, ako nijeste od onih koji vole da posjećuju teretane ili da se izlažu prevelikom fizičkom naporu. Sat vremena hoda može da istopi i do 350 kalorija. Međutim, da bi se to desilo, prije šetnje treba izbjegavati jaku hranu, slatkiše i tijesto.

Podiže imunitet: Ako ste potpuno fizički neaktivni, povećavate rizik od bakterijskih i virusnih infekcija, kao što i pretjerano fizičko aktiviranje može da šteti imunitetu. Optimalna je umjerena aktivnost, a u jednom istraživanju pokazalo se da su ljudi koji koji su šetali 45minuta dnevno, imali upola manju prehlada od grupe koja nije bila fizički aktivna. Takođe, prva grupa je imala i bolju krvnu sliku, jer su imali više ćelija koje ubijaju viruse i bakterije.

Foto: Ilustracija/ Pexels.com

Tri važna savjeta šetačima

Ako tokom šetnje osjetite da ne možete da dišete, kao da će srce da vam iskoči, odmah stanite. Ukoliko pritom osjećate i bolove u glavi ili grudima, valjalo bi da se javite ljekaru. 

Osobe koje imaju zdravstvenih tegoba, treba da se posavjetuju sa svojim ljekarom o tome koliko treba da pešače.

Stopala spuštajte na zemlju od pete ka prstima, koraci neka vam budu kratki i laki, a po mogućstvu i brzi.