Profesor Masimo Kaputo sa Instituta za srce u Bristolu se nada da će razviti tehnologiju tako da djeci rođenoj sa urođenom srčanom manom neće biti potrebno toliko operacija.

Foto: Ilustracija/ Pexels.com

Kardiohirurg kaže da je „vjerovatno spasao život" bebi koju je operisao koristeći matične ćelije iz placente, metodom koja se koristi prvi put u svijetu.

Profesor Masimo Kaputo sa Instituta za srce u Bristolu koristio je matične ćelije da bi uklonio srčanu manu malog Finlija.

On se nada da će razviti tehnologiju tako da djeci rođenoj sa urođenom srčanom manom neće biti potrebno toliko operacija.

Dvogodišnji Finli je „sada srećan mali dječak koji lijepo raste".

Samo četiri dana pošto se rodio, Finli je imao prvu operaciju na srcu jer su glavne arterije bile na pogrešnom mjestu.

Nažalost, operacija nije riješila problem i srčana funkcija je bila značajno pogoršana, a lijeva strana srca nije dobijala dovoljno krvi.

"Od početka smo bili spremni da su male šanse da on preživi. Poslije 12 sati, Finli je konačno izašao sa operacije, ali mu je bila potrebna mašina za bajpas srca i pluća da bi ostao živ, a njegova srčana funkcija se značajno pogoršala", priča danas njegova majka Melisa iz Koršama.

Poslije nedelja provedenih na intenzivnoj njezi činilo se da nema rješenja za njegovo stanje i živeo je samo zahvaljujući ljekovima.

Međutim, novi metod u kojem se koriste matične ćelije iz placente donio je rješenje.

Profesor Kaputo je ubrizgao ćelije direktno u Finlijevo srce u nadi da će pomoći rastu oštećenih krvnih sudova.

Takozvane „alogene" ćelije su uzgajali naučnici iz Kraljevske bolnice u Londonu, i milioni su ubrizgani u Finlijev srčani mišić.

Alogene ćelije imaju sposobnost da prerastu u tkivo koje se ne odbacuje već, u Finlijevom slučaju, regenerišu oštećeni srčani mišić.

"Ne mora da pije ljekove, ne mora da bude na respiratoru."Više nije u bolnici i najzad lijepo raste", rekao je profesor Kaputo.

Bio-štampačem su napravljene matične ćelije koje će zamijeniti oštećene u srčanim zaliscima i krvnim sudovima i ispuniti praznine između dvije srčane komore.

Vještačko tkivo se i ranije koristilo za poboljšanje srčanih funkcija kod beba, ali su zabilježeni i slučajevi da procedura ne uspije, te je djeci tokom rasta potrebno više operacija.

Profesor Kaputo se nada da će se kliničko ispitivanje ovih svojevrsnih flastera održati u naredne dvije godine, nakon uspješnog laboratorijskog istraživanja.

Ispitivanje flastera matičnih ćelija pruža nadu pacijentima poput Luija iz Velsa, koji ima niz urođenih srčanih mana.

Trinaestogodišnjak iz Kardifa imao je prvu operaciju na otvorenom srcu kod profesora Kaputa samo dvije nedelje poslije rođenja, a zatim ponovo sa četiri godine kako bi zamijenio materijal koji mu je fiksirao srce.

Ali pošto materijali nisu potpuno biološki, ne mogu da prate rast i njemu su bile potrebne nove operacije.

Pošto imuni sistem pacijenta može da odbaci materijale koji se koriste za fiksiranje srca, oni mogu da ostave ožiljke koji mogu dovesti do drugih komplikacija.

Dijete će stoga možda morati da prođe kroz istu operaciju srca više puta tokom svog djetinjstva - oko 200 ponovljenih operacija zbog urođenih srčanih mana se uradi svake godine u Velikoj Britaniji.

Lui se nada da će ovaj pomak značiti manje operacija.

"Ne volim da idem na operacije", rekao je.

Doktor Stiven Minger, stručnjak za biologiju matičnih ćelija i direktor kompanije SLM Blu Skajs Inovejšn LST oduševljen je istraživanjem.

"Većina studija za koje znam, kod odraslih sa srčanom disfunkcijom, pokazuje samo minimalnu terapeutsku korist od infuzije matičnih ćelija",

"Srećan sam što će klinički tim nastaviti da radi kliničko ispitivanje koje bi trebalo da nam kaže da li je ovo bio jednokratni uspjeh", rekao je on.