Još jednom se pokazalo da hrana koju svakodnevno konzumiramo može imati i mračnu stranu.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com

To dokazuje i činjenica da je već drugi put zaredom u utrci za "otrovnicu" godine pobijedila biljka koju koristimo u ishrani.

Botanička bašta Vandsbek ove godine najotrovnijom biljkom proglasila je – peršun. Prošle godine je to bio krompir.

Da li je  peršun stvarno opasan?

Ipak, mirne duše možete nastaviti s konzumacijom ove biljke. Lišće i korijen, koje najčešće jedemo, ne predstavlja nikakvu opasnost. Naprotiv, sadrži mnogo vitamina C koji je važan u prevenciji prehlade, prenosi Fruchthandel.

„Tamna strana“ peršuna pokazuje se tek u drugoj godini. Da, peršun je dvogodišnja biljka. U drugoj godini razvijaju se 30 do 70 cm visoke cvjetne stabljike, s neuglednim žuto-zelenim cvjetovima.​ Iz njih se kasnije razvijaju sjemenke. Cvjetovi nisu za konzumaciju, a ni sjemenke jer one sadrže peršunovo ulje. U peršunovom ulju se nalazi apiol – koji djeluje na glatka mišićna vlakna bešike, crijeva i matericu. U prošlosti se peršunovo ulje, zbog toga, koristilo za izazivanje abortusa.

Njemci imaju i izraz koji ilustruje koliko je upotreba peršuna bila opasna za žene: peršun muškarce stavlja na konja, a žene pod zemlju. Da pojasnimo, peršun na muškarce djeluje kao afrodizijak.

Uz apiol, peršunovo ulje sadrži i miristicin, još jedan toksični sastojak koji može da utiče na centralni nervni sistem i izazvati neke vrste napada. Tu su, piše  Botanical online, i ksantotoksin i bergapten, koji su fototoksični i reagujuu na svijetlo i mogu izazvati lezije na koži.

Zašto je krompir bio „pobjednik“

Foto: Ilustracija/ Pixabay.com

Za krompir važi pravilo da ga nikako ne jedete ako je pozelenio…

Prema pisanju Healthline portala, zelena boja na krompiru javlja se kada on počne s proizvodnjom hlorofila, što je prirodan proces. Kada primijetite taj pigment, to znači da je krompir počeo i s proizvodnjom solanina, komponente koja štiti od štete koje uzrokuju životinje, insekti, gljivice i bakterije. Radi se o toksinu koji se nalazi u krompiru, a ne samo o zelenim tačkama, a ako se radi o višem nivou, može biti opasan za ljude, piše Ordinacija.hr.

Nivoi solanina su najveći u kori krompira, pa ćete ljuštenjem svakako otkloniti dio toksina (oko 30 odsto), ali nećete riješiti problem. Stručnjaci nisu sigurni koliko to tačno ove komponente treba da bude u krompiru da vama bude loše, ali jedna studija je otkrila da 0,6 miligrama po kilogramu težine može voditi do bolesti. Posebno je važno da takve krompire držite podalje od djece koja imaju puno nižu tjelesnu masu, pa mogu i jače da osjete posljedice trovanja solaninom.