Žalost ostavlja posljedice koje nisu samo emocionalne prirode. Sve više istraživanja povezuje stanje tuge sa povećanim rizikom od srčanih oboljenja, kancera pa do problema sa pamćenjem i digestivnim traktom.

Foto: Ilustracija,Pixabay

Istraživači na Institutu Karolinska u Švedskoj, koji su analizirali podatke o roditeljima više od 800.000 djece rođene između 1973. i 2016. godine, zaključili su da ožalošćenim roditeljima može mnogo da pomogne podrška porodice i zdravstvenih profesionalaca.

„Slomljeno srce bukvalno kvari srce“, prost je zaključak dr Dan Veja, epidemiologa sa Instituta Karolinska.

„Pojedinci koji su izgubili člana porodice u većem su riziku od atrijalne fibrilacije, srčanih bolesti, infarkta miokarda i moždanog udara“, kaže Vej.

Istraživanje objavljeno u časopisu JAMA uključivalo je milion ljudi u Švedskoj i Danskoj.

Utvrđeno je da osjećanje žalosti dovodi do 41 odsto većeg rizika od razvijanja neke srčane bolesti i 30 odsto od moždanog udara, a rizik je najveći u prva tri mjeseca nakon gubitka voljene osobe.

Naučnici su takođe potvrdili da uzrok smrti voljene osobe nema veze sa uzrokom problema kod ožalošćene osobe, poput genetske veze oboljenja od kojeg je roditelj preminuo i ožalošćene osobe.

Objašnjenje stručnjaka jeste da žalost može da se manifestuje kao telesni stres na sisteme organa i imuni sistem.

Neurolog Stiven Adler kaže da bi time moglo i da se objasni zašto se ljudi češće razbolijevaju tokom perioda žalosti.