Istraživanje je pokazalo šta utiče na ispavanost i kako možemo da pomognemo organizmu da se dovoljno odmori.

Foto: Ilustracija/ Pexels.com

Bilo bi sjajno kada bismo svako veče mogli da odemo na spavanje u ranim večernjim časovima i da ujutru ustanemo potpuno odmorni.

Međutim, svi znamo da mnogi od nas nemaju taj luksuz i da nam tempo života, kao i obaveze, često ne dozvoljava da odmaramo onako i onoliko koliko bismo to željeli.

Rijetko ko uspije da legne prije ponoći, a sigurni smo da znate kako izgleda buditi se sa neprijatnim osjećajima poput premorenosti i nedostatka energije.

Ipak, naučnici su brojnim istraživanjima utvrdili koliko je za zdravlje bitno zadovoljiti dva ključna faktora spavanja: količinu sna i održavanje dosljednosti u praćenju biološkog ritma.

Najbolje vrijeme za odlazak na spavanje

Prema našoj biologiji, idealno je otići na spavanje u ranijim večernjim satima i ustati ranije ujutro. Ovakav raspored u skladu je s pojavom dnevne svjetlosti, usled čega mnogi počnu osjećati umor odmah nakon zalaska Sunca. Istraživanja su dokazala i da su ljudi najpospaniji između 13 i 15 sati poslijepodne i između 2 i 4 sata noću, a upravo je kvalitetan noćni san ključan za prevenciju preplavljujućeg osećaja umora usred radnog vremena.

Posljedice premalo i previše sna

Odavno se zna da nedostatak sna ima vidljive posljedice na zdravlje, kao što su depresija, gojaznost, srčane bolesti, visok krvni pritisak, dijabetes i lošiji imunitet, ali nešto je manje poznato to da previše sna takođe može uzrokovati zdravstvene poteškoće, kao što su kardiovaskularni problemi i depresija kao i promene raspoloženja i razdražljivost.

 Za odrasle osobe preporuka je minimalno sedam sati noćnog sna, a sukladno tome određuje se i najbolje vreme za odlazak na spavanje. Na primjer, ako morate da ustanete u 6 sati, vrijeme za odlazak na počinak je najkasnije u 23 sata.

Drugi važan faktor je dosljednost. Dakle, ako svaki dan ležete oko 23 sata, važno je da se ovog ritma držite i tokom vikenda. Kasan odlazak na spavanje tokom vikenda i duži ostanak u krevetu mogu značajno poremetiti ritam i kvalitet spavanja tokom nedjelje.

Važnost biološkog ritma

Biološki ritam označava prirodni ritam budnosti i sna ljudskog mozga. Upravo on određuje najbolje doba za spavanje svakog pojedinca, a ako usvojite naviku spavanja i buđenja u otprilike isto vrijeme svakog dana, obezbijedićete sebi čvršći i kvalitetniji san, pokazuju istraživanja, a prenosi "Tportal".

Uz to, ovakav ritam omogućuje da brže i lakše zaspite te se budite u zadato vrijeme, čime ćete spriječiti stres zbog naglog buđenja uz alarm.