Da li se sjećate o čemu ste maštali kada ste bili dijete, i da li ste ostvarili svoj san? Kada znate šta želite, onda sve svoje resurse usmjerate ka tome, a da se veliki ciljevi ostvaruju malim koracima, dokaz je Bjelopoljka, koja svoju karijeru gradi uspješno daleko od svoje domovine.
Ustupljena fotografija; Foto: Rivas Liebmann
Donosimo vam priču o snovima, željama i mogućnostima jedne djevojke, za koju je samo nebo granica.
Upoznajte Elmu Hot Dervić.
Ova djevojka je primjer da se talentom, znanjem i trudom ostvaruju veliki snovi.
Elma je magistar eletrotehnike, a doktorirala je na Medicinskom Univerzitetu u Beču. Kako je i sama kazala, doktorska disertacija je kruna njenog višegodišnjeg naučnog istraživanja iz oblasti medicine. Za naš portal govori o svojim iskustvima, planovima i budućnosti.
SPLET SREĆNIH OKOLNOSTI
Kako ističe, splet srećnih okolnosti odveo je na školovanje u Beč, a to je, dodaje, bio put stvaranja nečega novog - odnosno, startap projekat koji je pokrenula sa svojim sadašnjim suprugom Alijom Dervićem, otvorio joj je vrata novog sagledavanja nauke.
“Naš profesor Nikša Tadić je još početkom dvijehiljaditih, uspostavio saradnju s Tehničkim Univerzitetom u Beču. 15 godina kasnije je istog istraživačkoj grupi za doktroske studije preporučio mog supruga Aliju. Paralelno sa tim smo Alija i ja imali startup projekat, koji je dobio investicije iz Evropske Unije, pa je bilo lakše osnovati firmu u Austriji. I tako je zapravo počeo moj novi život u Beču”, objašnjava Elma za portal Kolektiv.
U jednom trenutku je shvatila da je startap udaljava od nauke, i odlučila je se prijavi na Medicinski Univerzitet u Beču.
“Motivisana svim tim pomenutim srećnim okolnostima, aplicirala sam za stipendiju za boravak na TU Wien. A nakon toga sam aplicirala za doktorske studije. Za prve koje sam aplicirala sam 2018-te, odgovor je malo zakasnio, par mjeseci. Ali nakon niza intevjua, baš tu sam poziciju dobila i četiri godine kasnije sam ih uspješno završila“.
Nakon završetka Gimnazije, dugo je razmišljala za koji životni poziv da se odluči.
Iako je završila Elektrotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore, u jednom trenutku pažnju su joj privukle teme koje su se bavile “data minig-om" (pretragom podataka u medicinske svrhe).
Ustupljena fotografija; Foto: Dado Ljaljević
Kako se prisjetila, u toku magistarskih studija dobila je priliku da radi u Centru izvrsnosti BIO-ICT zahvaljujući svojoj profesorici. Tada je i počela da se interesuje za oblast naučnih podataka, ještačku inteligenciju, te je svoja interesovanje preusmjerila za oblast naučnih podataka, koja su bazirana na medicinskim podacima i vještačkoj inteligenciji.
“Moja profesorica Vesna Popović-Bugarin mi je dala par naučnih radova na temu data minig-a. I tako je sve krenulo. Pratila sam savjete i usmjerenja profesorice, to je bila prava odluka. Vrlo brzo sam se zaljubila u nauku o podacima. Moj profesorica je dobro procijenila da je to prava tema za moj master, idealna kombinacija nauke, inžinjerstva i primjene”, istakla je naša sagovornica.
TA 2018. JE BILA NJENA GODINA VELIKIH PROMJENA
Interesovanja mlade Bjelopoljke su raznolika.
U traganju za nastavak svog obrazovanja, vidjela je oglas koji joj je promijenio život. Može se reći da je to bio “krivac” zašto je napustila Crnu Goru i otišla da nastavi svoju karijeru u Beč.
“Kada sam vidjela oglas za posao 2018-te godine - doktorske studije nauka o podacima i medicina, znala sam da je to prava pozicija za mene. Spojila sam teme koje me zanimaju. To podrazumijeva primjenu matematike, programiranja na medicinskim podacima. I da ne zaboravim, mnogo sastanaka s doktorima medicine“..
Tu su se javila interesovanje i za vještačku inteligenciju, koja postaje sveprisutnija u našim životima.
“Vještačka inteligencija je sveprisutna sada, i kao tema mnogih diskusija i kao dio mnogih servisa u svakodnevnom životu. Drago mi je da je tako. Nadam se da će se to motivisati više mladih ljudi iz naše države da odluče da se bave vještačkom inteligencijom”.
“PAMETNA KOŠNICA” - REGIONALNI PROJEKAT, A NAJBOLJA SVJETSKA INOVACIJA
Elma i njen suprug Alija Dervić su široj javnosti poznati po razvoju pametnog uređaja za monitoring pčela 2016. godine, tkz. pametne košnice, koja je proglašena za najbolju inovaciju u svijetu.
Sagovornica za Kolektiv.me objašnjava odakle se javila ideja za ovakvim start brand-om (razvoj različitih vrsta projekata, koji se baziraju na istraživanja i nauku) i šta je bio cilj. Kako je kazala, to je tkz. "pametno" postolje za košnicu koje sa više senzora pomoću aplikacije skuplja sve potrebne podatke za pčelare, i na taj način imaju pregled dešavanja u pčelinjaku preko "pametnog" telefona.
Ustupljena fotografija; Foto: Dado Ljaljević
“Da bih pomogla djedu koji je pčelar, iskoristila sam tehnologiju. Razvila je uređaj sa timom, koji konstatno mjeri različite parametre poput temperature, zvuka. I time su od obične košnice pravili pametnu košnicu. Pilot projekat je bio pokrenut na više od 50 lokacija širom Evrope. Ideja je bila da analiziraju skupljene podatke kako bi predviđali bolesti pčela, prinos meda i sl. Radili su na ovom komplesnom projektu s naučnim timovima iz Austije, Švedske, Italije. Ali za tako nešto je bilo potrebno još godina rada”, objasnila je Elma.
Međutim, projekat u vezi Startup-a nije se poklapao sa njihovim vrijednostima i ciljevima kojima su težili.
“Od projekta nijesmo odustali, projekat smo prodali biznis partnerima. Kompanija je otišla u smjeru marketinga i u projekte koji se nijesu poklapali s našim vrijednostima i ciljevima. Upravo zato smo odlučili da se iz projekta povučemo tako što ćemo prodati svoj udio u firmi. Da li je to moralo baš tako? Ne znam, vjerovatno. Startap projekat dva studenta Elektrotehnike, vode seniori bez inžinjerskog backgrounds. To je priča našeg prvog startapa. Ali život je pred nama, iza nas uspješno završene doktorske studije i jedna važna startup lekcija”.
DOKTORAT KAO KRUNA TRUDA, RADA I ZAMIŠLJENIH SNOVA
Da se trud isplati, Elma je dokaz za to.
Tako je nedavno je odbranila doktorsku disertaciju, na Medicinskom Univerzitetu u Beču. Naslov njene teze je “Modelling dynamical comorbidity networks from longitudinal health-care data”. I kako je kazala, njeno istraživanje bilo je konceptirano na multimorbiditet, postojanje dva ili više hroničnih stanja u jednom pacijentu, koji smanjuje kvalitet života, povećava potrebu za hospitalizacijom, a dovodi i do veće smrtnosti i troškova zdravstvene njege.
Za naš portal je istakla koliko je bilo potrebno rada i truda, da bi se jedna ovakva disertacija završila.
“Nedavno sam od kolege čula da on ima inner motivation, to bi se mogli prevesti kao unutrašnja motivacija. Ako pitate Google, to je ono što tjera osobu da se bavi nekom aktivnošću, ne radi nagrade, već zato što je sama radnja prijatna. I to tako dobro opisuje moje četiri godine PhDa u Beču”, kaže naša sagovornica.
Da je najbitnije da se voli to za šta se školujemo jer nam jeste posao za čitav život, Elma potvrđuje.
“Ja sam stvarno bila jako motivisana i uživala sam u procesu. Trudila sam se i vrijedno radila, ali ne da bih dodala u dokumenta dr pored imena (da, u Austriji je to praksa, titula se stavlja i na zdravstvenoj knjižici). Vjerovatno jer su od malena u našoj kući roditelji promovisali prave vrijednosti. U našoj kući je uzor bio dr Dragan, a ne neki poznati, bogati s televizije. Na tim osnovama sam ja gradila sebe, čini mi se da nije loše ispalo”, navela je za Kolektiv.me.
Ukratko nam je objasnila na čemu se bazirala njena disertacija.
“Analizirala sam podatke skupljene u svim bolnicama u Austriji o devet miliona pacijenata, da bi otkrili neke nove i zanimljive stvari o bolestima, rodnim razlikama, starenju i sl. Te putanje bolesti kojima pacijenti postaju multimorbidni tokom starenja još uvijek nisu u potpunosti shvaćene. Bavila sam se izazovima, razvijanjem metoda temeljenim na bolničkim podacima za identifikaciju putanja bolesti. Ljudima objašnjavam da nijesam doktor medicine, obično nego da sam u medicini, ali da radim s brojevima kako bih razumjela bolesti i pomogla doktorima medicine”.
Najvažnije od svega joj je bilo da završi to na pravi način, i kaže sebi “BRAVO” za sve što je postigla.
“I nije mi bilo važno samo da završim i kažem, doktorirala sam. Bilo mi je mnogo važnije da taj put završim na pravi način, da imam projekte na koje sam ponosna, da imam radove koji vrijede. Željela sam da kada odštampam svoju disertaciju, mogu sebi da kažem - bravo”. Željela sam da moji profesori s ETF-a u Podgorici, moje kolege s fakulteta pročitaju moje radove i oni budu ponosni (to još čekam jer još nijesu svi radovi publikovani)”, ističe mlada Bjelopoljka.
ODUSTANJE NIKAD NIJE BILA OPCIJA
Elma kaže da kada pomislite da odustanete, postavite sebi pitanje da li vas to zaista činim srećnim.
“Bilo je i momenata kada sam bila umorna i nije mi bilo lako, ali sam u svakom momentu stvarno bila oduševljena svojim PhD-em i ciljevima koje smo postavili. Glavno pitanje koje sebi uvijek postavljam je da li me ovo čini srećnom ili ne. Ako je odgovor „ne“, vrijeme je da dižem sidro i idem dalje. Ako se to zove odustajanje, onda ok”, navela je sagovornica za Kolektiv.me.
Ističe da je nakon upoznavanje s kolegama koji studiraju Elektrotehniku van Crne Gore ili van Balkana, shvatila kako se samo kod nas daje značaj odustajanju.
“Kod nas je odustajanje jednako poraz. Tako lako postajemo robovi svojih pogrešnih izbora. Nažalost. Upoznala sam jako uspješne ljude koji su promijenili pet ili više fakulteta, kod nas bi oni nakon prve promjene fakulteta bili etiketirani kao gubitnici ili oni koji lako odustaju”.
SREĆA KAO PREDUSLOV
Prema njenim riječima, samo je nebo granica i dok se borimo za sebe moramo da budemo srećni.
Ustupljena fotografija; Foto: Rivas Liebmann
“Sve može, stvarno je samo nebo granica. Kao neko ko nije bio sjajan student, kao neko ko je padao ispite, kao neko ko je nakon svega toga završio doktorske studije u inostranstvu, imam razloga da kažem mladim - sve možete ako hoćete. Samo ne zaboravite da budete srećni dok se borite za sebe”.
Na pitanje koji je recept za uspjeh, Elma odgovora:
“Jednog dana kada budem osjetila da sam uspješna, obećavam da ću javiti. Do tada ću nastaviti da se predano trudim i borim”, navodi ona.
Naša sagovnornica otkriva da je planova za budućnost mnogo, ali najvažnije od svega jesta da bude osoba koja srećna i zadovoljna sobom.
“Jedan od važnih planova u mojoj glavi, a koji dolazi iz srca, je jačanje AI zajednice u Crnoj Gori. Osnovali smo MAIA - Crnogorsko udruženje za vještačku inteligenciju i okupili sjajne ljude. Imamo mnoge planove kojima želimo da kreiramo ekosistem, promovišemo nauku i istraživanje, podižemo svijesti o značaju i mogućnosti primjene vještačke inteligencije u svim sferama privrede. https://aisociety.me. Nastavljam s naučnim radom kao post doc istraživač, baš se radujem svim novim projektima, temama i izazovima koji me čekaju”, zaključila je Elma za portal Kolektiv.me.
Višnja Cvetković
⇒ ⇒ Ovaj tekst je finansiran kroz Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, a koji realizuje Ministarstvo kulture i medija;
Svaka čast...sve ČESTITKE!!!! Puno srece u daljem radu
Bravo samo naprijed
Djevojka za primjer. Odmjerena, lijepa, kulturna, odgojena, nasmijana, Bog da te čuva. Da je sreće da se o ovakvim ljudima više piše.
Divno. Iskrene cestitke, i samo naprijed. Dragi Bog da te cuva 🌹
KOMENTARI (4)