Cjelodnevni boravak djeteta u jaslenoj grupi državnih predškolskih vrtića od septembra će biti 50 eura, dok će roditelji mališana većeg uzrasta plaćati 49 eura.

Foto: Ilustracija, Pixabay.com

To je “Vijestima” rečeno iz Ministarstva prosvjete.

Skuplji boravak je zasada jedina razlika u odnosu na prethodnu godinu - prostora manjka, priznaju u Ministarstvu prosvjete, a potvrđuju u Udruženju roditelji, u više opština.

Upis djece u državne i privatne vrtiće počeo je 24. maja, a traje do 15. juna.

Cijena boravka djece u državnim ustanovama do sada je bila 40 eura.

“Povećanje će uslijediti od početka septembra ove godine nakon potpisivanja novih ugovora sa roditeljima i završetka ovogodišnjeg upisa djece u javne predškolskolske ustanove. U nekim sredinama ni do sada cijena boravka i ishrane djeteta nije bila maksimalna, već svaki upravni odbor ustanove sagledava uslove i situaciju roditelja”, odgovoreno je “Vijestima” iz resora kojim rukovodi Miomir Vojinović.

U odgovorima se naglašava da je Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju predviđeno da troškovi boravka i ishrane djeteta samohranog roditelja bude 50 odsto utvrđene cijene.

“Djeca bez roditeljskog staranja, djeca čiji su roditelji korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice i djeca iz najosjetljivijih grupa stanovništva da ne plaćaju troškove ishrane u javnim predškolskim ustanovama”, navode iz Ministarstva.

Tvrde i da troškovi boravka i ishrane djeteta u javnim predškolskim ustanovama nijesu korigovani u prethodnom periodu iz više razloga:

“…A jedan od osnovnih je bio da to ne utiče na obuhvat djece u vrtićima. Cilj je da što više djece pohađa predškolsko vaspitanje i obrazovanje. Obezbjeđivanje dječijeg dodatka za svu djecu uveliko je pomoglo da porodice imaju dodatna primanja koja mogu usmjeriti za ove namjene”.

Prema podacima Ministarstva, upis zasada “teče redovnom dinamikom, a prijave stižu svakodnevno”.

Priznaju, međutim, da će problem prebukiranosti imati ustanove u više opština, ali naglašavaju da rade na rješenjima.

“Najviše problema sa prebukiranošću imaju objekti u Podgorici, Baru, Ulcinju, Budvi i Tivtu. Podsjetićemo na to da Ministarstvo intenzivno radi na proširenju kapaciteta unajmljivanjem prostora, izgradnjom vrtića i adaptacijom postojećih prostora”, kazali su iz Ministarstva.

Izvršna direktorka Udruženja Roditelji Kristina Mihailović ocjenjuje da se “malo šta mijenja” kad su u pitanju problemi sa prostornim kapacitetima u predškolskim ustanovama.

“Problem je gotovo isti ili čak i složeniji u pojedinim opštinama - povećan je broj opština koje se suočavaju sa prebukiranošću. Nova, alternativna rješenja, poput adaptiranja prostora uz pomoć lokalne samouprave se nedovoljno primjenjuju, a to što se ranije i radilo, sada je svedeno na minimum”, naglašava Kristina Mihailović.

Sa druge strane, ističe ona, gradnja novih objekata je jako spora.

“…Čak i kad se dobiju krediti, poput kredita Banke za razvoj Savjeta Evrope, koji je dobijen i potpisan nakon peticije Udruženja roditelji iz 2012. Od tada do danas, i pored toga što je obezbijeđeno 10 miliona eura, od sedam vrtića sagrađeno je pet, pa opštine Ulcinj i Bar još nemaju novi vrtić iz tog kredita”, upozorava ona. Prema njenim riječima, najavljeni su novi krediti.

“Svake godine, najmanje jednom, čujemo ozbiljnu najavu da će se graditi novi vrtići i škole u određenim kvartovima u Podgorici, ali se malo što mijenja. Nijesam sigurna ni da su definisana rješenja za te najave. Slična situacija je sa ostalim opštinama. Te procedure se moraju ubrzati, jer broj djece u državnim predškolskim ustanovama raste, što je i cilj, shodno strategijama razvoja predškolskog obrazovanja i vaspitanja Dakle, država namjere, planove i ciljeve mora uskladiti sa stanjem na terenu, a stanje je takvo da u prvim mjesecima svake školske godine imamo i više od 80 mališana u grupama i to u prostorijama od tridesetak kvadrata”, kazala je.

Ustanove, navodi ona, nemaju više ni milimetar slobodnog prostora.

“Sve što su mogli da pregrade - pregradili su, dosta njih čeka neku vrstu dogradnje, ali je i tu procedura duga i spora, a podsjećam da je prema zakonima najveći broj djece po grupi 25. Mi odavno ne poštujemo te normative i standarde i to se hitno mora mijenjati. S obzirom na stanje, mislim da nije realno očekivati da će se u skorije vrijeme nešto mijenjati, ukoliko nastavimo ovim tempom”, zaključila je Mihailovićeva.