Foto: Pixabay

Evropski savjet će na svom samitu u decembru još jednom pozvati Sjevernu Makedoniju da ispuni svoju obavezu i izvrši ustavne amandmane kako bi se nastavio proces pregovora, navodi se u nacrtu zaključaka o proširenju, u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.

Navode da Savjet pozdravlja posvećenost zemlje evropskim integracijama i “ohrabruje je da intenzivira napore za unapređenje reformi”.

“Savjet primjećuje da Sjeverna Makedonija još nije završila ustavne promjene na koje se obavezala. Savjet potvrđuje svoju spremnost da sazove još jednu međuvladinu konferenciju, bez daljnjih odlaganja ili dodatnih političkih odluka, kada Sjeverna Makedonija ispuni ovu obavezu, u skladu sa svojim internim procedurama”, navodi se u nacrtu zaključka.

U nacrtu dokumenta se zatim navodi: “Savjet je spreman da otvori prvu pregovaračku grupu što je prije moguće, u skladu s Pregovaračkim okvirom.”

Očekuje se da će države članice EU jednoglasno usvojiti nacrt zaključaka 16. decembra u Briselu. Zasnovani su na izvještajima Evropske komisije (EK) objavljenim ranije u novembru o napretku zemalja.

Pored Sjeverne Makedonije, oni se primjenjuju i na ostalih pet zemalja Zapadnog Balkana (Albaniju, Crnu Goru, Srbiju, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu), kao i na Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju.

Potreba za ustavnim izmjenama, koja je naznačena u nacrtu zaključaka, obaveza je koju je Sjeverna Makedonija preuzela 2022. godine kompromisom za prevazilaženje spora s Bugarskom, koja je prethodno stavila veto na početak makedonskih pregovora sa EU 2020. godine.

Nakon postignutog kompromisa, makedonska vlada je održala međuvladinu konferenciju s Briselom, a kako bi održala drugu, zemlja se obavezala da će, između ostalih, u Preambulu Ustava dodati i bugarsku zajednicu. S druge strane, kompromis je zadržao čistu formulaciju o makedonskom jeziku, dok je Bugarska izdala jednostranu izjavu u kojoj je izrazila svoj stav o tom pitanju.

‘Sjeverna Makedonija da zaštiti nezavisnost pravosuđa’

U ostalim zaključcima koji se tiču Sjeverne Makedonije, prema nacrtu dokumenta, Savjet će naglasiti potrebu za brzim i odlučnim djelovanjem kako bi se ispunili kriterijumi iz prvog klastera “Osnovne vrijednosti”.

Prema dokumentu, u koji je RSE imao uvid, od zemlje se traži da intenzivira svoje napore i sprovede reforme “posebno u oblasti vladavine prava”, gdje je i Evropska komisija u svom izvještaju zaključila da u protekloj godini nije postignut napredak.

“Sjeverna Makedonija treba da zaštiti nezavisnost i integritet pravosuđa”, navodi se u zaključcima.

 
To uključuje reforme, odnosno jačanje Sudskog vijeća, u skladu s preporukama iz 2023. godine i mišljenjem Venecijanske komisije.

Kao i EK, Savjet će takođe nastojati ojačati borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, prema prijedlogu, kako bi se poboljšali rezultati kroz efikasne istrage, osuđujuće presude i oduzimanje imovine u slučajevima korupcije na visokom nivou.

“Savjet poziva Sjevernu Makedoniju da usvoji novi Krivični zakonik u skladu sa zakonodavstvom EU i međunarodnim standardima”, navodi se u nacrtu zaključaka.

Očekuje se da će novi Krivični zakon, koji je, kako piše RSE, najavljivan za protekli period, Vlada usvojiti i dostaviti Parlamentu do kraja godine. Između ostalog, očekuje se da će “popraviti” izmjene iz septembra 2023. godine, kada su smanjene kazne za zloupotrebu službenog položaja i ovlaštenja, što je dovelo do zastare desetina sudskih slučajeva.

Pohvale za vanjsku politiku

U nacrtu zaključaka koji će biti usvojeni u decembru, očekuje se da će Savjet pozdraviti usklađivanje zemlje s EU po pitanjima vanjske politike i sankcijama. Takođe se očekuje da će pozdraviti saradnju i upravljanje granicama u saradnji s Frontexom.

U odnosu na ostale oblasti, prema nacrtu, primjećuje se napredak u reformama javne uprave, uz naglasak da treba nastaviti modernizaciju i obezbjeđivanje potrebnih kapaciteta.

Takođe bi trebalo uputiti poziv za “daljnje jačanje temeljnih prava, uključujući prava pripadnika manjina, slobodu medija i slobodu izražavanja”.

Zemlje trebaju iskoristiti zamah za napredak prema EU

Evropski savjet će u svojim zaključcima, kako se može vidjeti u nacrtu dokumenta, naglasiti geostrateški značaj proširenja Unije, ali i da napredak mora biti zasnovan na zaslugama i kroz kredibilan proces.

“Savjet poziva sve partnere da iskoriste priliku, iskoriste zamah i preduzmu sve potrebne korake kako bi ubrzali svoj napredak na putu ka EU. U sve nestabilnijem geopolitičkom kontekstu, s ruskom agresijom protiv Ukrajine koja se odvija na našem kontinentu, EU ostaje sidro mira, prosperiteta i sigurnosti”, naglašava se u nacrtu zaključaka.

Paralelno s tim, naglašava se da pored zemalja koje teže članstvu u EU, i sama Unija treba da provede unutrašnje reforme.

Sposobnost EU da apsorbuje nove članice, uz istovremeno održavanje sposobnosti efikasnog funkcionisanja i razvoja, važan je faktor u opštem interesu i Unije i kandidata, naglašava se u nacrtu.

‘Roming kao kod kuće’ u 2026. godini

Dokument sa predloženim nacrtom zaključaka ukazuje na ukidanje roaminga za Ukrajinu i Moldaviju od 1. januara 2026. godine, dok se naglašava da bi zemlje Zapadnog Balkana trebale dobiti isti režim tokom 2026. godine.

“Ukrajina i Moldavija će se pridružiti programu ‘Roming kao kod kuće’ od 1. januara 2026. godine, omogućavajući svojim građanima da obavljaju pozive prema, iz i unutar EU i Evropskog ekonomskog prostora i koriste mobilne podatke bez dodatnih troškova. Partneri sa Zapadnog Balkana će učiniti isto 2026. godine. Savjet poziva Komisiju da ubrza rad na ostvarenju ovog cilja”, navodi se u zaključcima.

Ukidanje rominga sa EU najavljivano je već duže vrijeme. Ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski najavio je takvu odluku za početak 2026. godine, tokom sastanka sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos u avgustu ove godine.