Foto: Ilustracija/Pixabay

Neodrživa proizvodnja hrane i fosilnih goriva stvara nevjerovatnih 5 milijardi dolara (4.3 milijarde eura) štete za životnu sredinu svakog sata, otkriva veliko istraživanje Ujedinjenih nacija. Stručnjaci upozoravaju da je zaustavljanje ove štete ključni dio globalne transformacije upravljanja, ekonomije i finansija koja je nužna “prije nego što kolaps bude neizbježan”, piše The Guardian.

Kriza koja nadilazi ekologiju

Istraživanje Global Environment Outlook (GEO), koje je pripremilo 200 istraživača za Program UN-a za životnu sredinu, naglašava kako se klimatska kriza, uništavanje prirode i zagađenje više ne mogu promatrati isključivo kao ekološki problemi. “Sve to potkopava našu ekonomiju, sigurnost hrane, sigurnost vode, ljudsko zdravlje. Takođe, tu su i pitanja nacionalne sigurnosti, što dovodi do sukoba u mnogim dijelovima svijeta”, izjavio je profesor Robert Votson, koautor istraživanja.

Sve ekološke krize pogoršavaju se kako globalna populacija raste i zahtijeva više hrane i energije, koje se većinom proizvode na načine štetne za planetu. Iako je održiv svijet moguć, stručnjaci poručuju da je za to potrebna politička hrabrost.

“Ovo je hitan poziv da transformiramo naše ljudske sisteme prije nego kolaps postane neizbježan”, rekao je profesor Edgar Gutierez-Espeleta, drugi koautor i bivši ministar ekologije Kostarike. “Nauka je dobra. Rješenja su poznata. Ono što je potrebno je hrabrost da se djeluje u razmjerima i brzinom koju istorija zahtijeva”, kazao je, dodavši kako se prozor za djelovanje “brzo sužava”.

Političke prepreke i neuspjeh dogovora

Stručnjaci su svjesni teške geopolitičke situacije, pri čemu SAD pod vodstvom Donalda Trampa, uz neke druge zemlje i korporativne interese, aktivno radi na blokiranju ili poništavanju ekoloških akcija. Votson, bivši predsjednik vodećih međunarodnih naučnih tijela za klimu i bioraznolikost, kaže da javnost mora zahtijevati održivu budućnost za svoju djecu i unuke. “Većina vlada pokušava odgovoriti.”

Izvještaj GEO, koje ove godine broji 1100 stranica, obično prati sažetak za donositelje politika usuglašen sa svim zemljama. Međutim, ovoga puta dogovor nije postignut zbog snažnih prigovora zemalja poput Saudijske Arabije, Irana, Rusije, Turske i Argentine na spominjanje fosilnih goriva, plastike, smanjenog unosa mesa i drugih pitanja.

U izjavi Ujedinjenog Kraljevstva u ime 28 zemalja stoji: “Svjedočili smo pokušajima odvraćanja pažnje kako bi se dovela u pitanje naučna priroda ovog procesa. Naše delegacije u potpunosti poštuju pravo svake države da zaštiti nacionalne interese i prava svoje zemlje, ali nauka nije predmet pregovora.”

 
Cijena nečinjenja daleko je veća

Izvještaj GEO naglašava da su troškovi djelovanja dugoročno znatno manji od troškova nečinjenja. Procjenjuje se da bi koristi samo od klimatskih akcija mogle doseći 20 bilijuna dolara godišnje do 2070. i čak 100 bilijuna dolara do 2100. godine.

“Potrebne su nam vizionarske zemlje i privatnog sektora da prepoznaju da će ostvariti veću dobit rješavanjem ovih problema, a ne njihovim ignorisanjem”, rekao je Votson. Gutierez-Espeleta istakao je nekoliko “kritičnih istina” iz izvještaja: ekološke krize su političke i sigurnosne prijetnje koje ugrožavaju društvenu koheziju.

Današnje vlade i ekonomski ssistemi iznevjerili su čovječanstvo, a finansijska reforma ključna je za transformaciju. “Ekološka politika mora postati okosnica nacionalne sigurnosti, socijalne pravde i ekonomske strategije”, poručio je.

Konkretni troškovi i predložena rješenja

Jedno od najvećih pitanja je šteta za životnu sredinu od 45 biliona dolara godišnje uzrokovana izgaranjem ugljena, nafte i plina, te zagađenjem i uništavanjem prirode zbog industrijske poljoprivrede. Najveći trošak, od 20 biliona dolara, nosi prehrambeni sektor, slijedi promet s 13 biliona i proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva s 12 biliona dolara.

Ti troškovi – koje ekonomisti nazivaju eksternalijama – moraju biti uključeni u cijenu energije i hrane kako bi odražavali njihovu stvarnu vrijednost i usmjerili potrošače prema zelenijim izborima, smatra Votson. “Stoga su nam potrebne socijalne sigurnosne mreže. Moramo osigurati da najsiromašniji u društvu ne budu oštećeni povećanjem troškova.”

Interesi koče napredak

Izvještaj predlaže mjere poput univerzalnog temeljnog dohotka, poreza na meso te subvencija za zdravu hranu biljnog porijekla. Takođe se navodi da postoji oko 1,5 biliona dolara ekološki štetnih subvencija za fosilna goriva, hranu i rudarstvo.

Te subvencije moraju se ukinuti ili prenamijeniti. Votson je napomenuo da su energija vjetra i sunca na mnogim mjestima jeftinija, ali ih koče interesi vezani uz fosilna goriva. Klimatska kriza mogla bi biti čak i gora nego što se mislilo.

“Vjerovatno potcjenjujemo magnitudu klimatskih promjena”, rekao je, dodajući da je globalno zagrijavanje vjerojatno na gornjoj granici projekcija IPCC-a. Samo ukidanje subvencija za fosilna goriva moglo bi smanjiti emisije za trećinu, zaključuje se u izvještaju.