Predsjednik Vlade Milojko Spajić, danas u Skupštini odgovara na pitanja poslanika, u okviru Premijerskog sata.

Foto: Skupština Crne Gore/Saša Matić

Poslanik Evropa sad Miodrag Laković pitao je Spajića - Kako planirate u narednom periodu da zaštite crnogorsko društvo, izborni sistem i demokratiju od subverzivnih djelovanja, kojih smo bili svjedoci tokom afere Do Kvon?

"Neposredno pred izbore 11. juna bili smo svjedoci kreiranja tzv. afere Do Kvon i jedne brutalne zloupotrebe državnih institucija za pokušaj diskreditacije političkih protivnika. Prije par dana imali smo priliku da čujemo od advokata Do Kvona, gospodina Rodića, da je isti negirao nevode o finansiranju kapmanje, ili Pokreta Evropa sad. Advokat je naveo da je njegov branjenik zloupotrijebljen prilikom pisanja pisma, te da je isto imalo za cilj slabljenje najjačeg političkog subjekta u Crnoj Gori. Ta afera, koja je ugrozila demokratičnost i objektivnost izbornog procesa, do danas je ostala veliki teret crnogorske politike i pravosudnih institucija. Zloupotreba državnih institucija ogleda se prije svega u zloupotrebi Vijeća na nacionalnu bezbjednost, koje je sazvano zbog pisma Do Kvona, a čija svrha i misija nije da se bavi operativnim predmetima i informacijama, kao ni da na bazi neprovjerenih informacija uzbunjuje javnost", naveo je Laković u obrazloženju pitanja.

Kako je istakao Spajić, Lakovič je u obrazloženju na precizan način napravio "presjek čitave afere uz potenciranje ključnih događaja koji su je obilježili, a uz očekivanje konačnog epiloga u postupku koji je pokrenulo SDT".

"Na ovu temu sam vjerujem u proteklom periodu rekao više nego dovoljno, a detaljnu izjavu sam dao i SDT u svojstvu građanina. Takođe ste kazali da smo neposredno pred izbore 11. juna bili, citiram - svjedoci brutalne zloupotrebe državnh institucija za pokušaj diskreditacije političkih protivnika. Lijepo ste to sročili ali hajde da prevedemo na običan jezik – Bili smo svjedoci brutalne izmišljotine kojom su htjeli da me isključe iz izborne trke. Do Kvon je bio voljni ili nevoljni saučesnik tog neuspjelog pokušaja i radujem se da se konačno sazna istina. Akcenat Vašeg pitanja je na aktivnostima koje 44. Vlada planira da uradi u cilju stvaranja institucionalnih mehanizama kako budući nosioci vlasti ne bi došli u situaciju da institucije sistema iskoriste u svrhe političkog obračuna. Stoga je prije svega važno imati u vidu da se upravljanje sistemom nacionalne bezbjednosti uređuje Ustavom Crne Gore, zakonima i podzakonskim aktima za implementaciju sistema nacionalne bezbjednosti. Takođe, obavještajno -bezbjednosni sektor je dio sistema nacionalne bezbjednosti i njegovo usmjeravanje i koordinaciju obavlja Vijeće za nacionalnu bezbjednost".

Spajić je naveo da je primjer flagrantne zloupotrebe Vijeća za nacionalnu bezbjednost u tzv. aferi Do Kvon "opomena i alarm kako našim institucijama tako i društvu da se još uvijek nijesmo oslobodili tekovina svojstvenih totalitarnim društvima".

"Stoga će Vlada uložiti maksimalne napore da svi akteri i nosioci javnih funkcija rade u skladu sa zakonom i samo u domenu nadležnosti koje im resorno ili funkcionalno pripadaju. U tom pravcu, u narednom periodu Vlada će inicirati reviziju svih strateških dokumenata i zakonskih i podzakonskih akata iz domena nacionalne bezbjednosti, kako bi prvenstveno identifikovali pravne (ali i suštinske) neusklađenosti koje vrlo vjerovatno ostavljaju prostor za različite interpretacije nadležnosti unutar sistema nacionalne bezbjednosti. Ovaj prostor odgovoran donosilac političkih odluka svakako neće koristiti na negativan način, ali primjer afere u vezi sa kojom je Vaše pitanje (opet se vraćam na to kao ogledni primjer) najbolje oslikava kakve rizike po demokratiju može imati neodgovoran pojedinac na poziciji moći. Dakle, kroz eliminaciju pravnih nedorečenosti i preciznije formulisanje nadležnosti npr Vijeća za nacionalnu bezbjednost i Biroa za operativnu koordinaciju, ovaj manipulativni prostor nesavjesnom akteru bi potencijalno mogao biti sužen. Međutim, možda i važniji zadatak ove Vlade biće podizanje nivoa svjesnosti kod građana kako bi bili u stanju da efikasnije prepoznaju djelovanje domaćih ili stranih aktera čiji karakter ima oblike hibridnih aktivnosti. S tim u vezi, jedan od tekućih zadataka Vlade je i kompletiranje prve nacionalne Strategije odgovora za suprostavljanje hibridnim prijetnjama za period 2024-2028 godine. Vjerujem da će ovo biti dobar korak u pravcu izgradnje jakog sistema nacionalne bezbjednosti, sposobnog da se prilagodi i u potpunosti odgovori na sve savremene bezbjednosne izazove, subverzivno djelovanje, propagandu, dezinformacije, miješanje u izborne procese, rizike i prijetnje", kazao je Spajić.

Dostizanje željenog nivoa bezbjednosti je, smatra premijer, "preduslov dobrobiti države, društva i svakog pojedinca, jer bezbjednost omogućava progres i prosperitet na svim poljima, garant je domaćih i stranih investicija i katalizator turizma".

"Kao jedan od načina zaštite subverzivnog djelovanja Vlada će nastaviti rad na jačanju institucija, posebno pravosudnog sistema, u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i jačanja vladavine prava. Na kraju dajem podršku SDT-u da što prije utvrdi ko je sve učestvovao u zloupotrebi Do Kvona za montiranje afere nekoliko dana prije izbora. Izuzetno je važno da nadležni organi utvrde svaki detalj ove afere, kako bismo mnoge stvari istjerali na čistac, razobličili mnoge samozvane borce za pravdu i spriječili sve potencijalne zloupotrebe državnih resursa u političke svrhe", zaključio je u odgovoru Spajić.

Foto: Skupština Crne Gore/I.Šljivančanin

Predsjednik DPS-a Danijel Živković, pitao je Spajića - Da li ćete podnijeti ostavku ukoliko Upravni sud po tužbi ministra unutrašnjih poslova presudom potvrdi da ste Vi lično nezakonito postupili prilikom ovog imenovanja?

Politika u oblasti bezbjednosti važna je kako za naše građane tako i za naš evropski put. Da li Vlada i parlamentarna većina imaju usaglašene politike od kojih umnogome zavise nekoliko javno proklamovanih stavova – ubrzanje procesa integracija, evroatlanska orijentacija spoljne politike i kredibilno članstvo u NATO? Da li biste spremni da predložite razrješenje onih koji odstuapju u Vladi od ovih ciljeva koje ste proklamovali na početku svoga mandata?

Spajić je kazao da ne želi da komentariše i ni na koji način prejudicira ishod odluke Ustavnog suda.

"Vlada Crne Gore će postupiti po presudi Upravnog suda, kakav god ishod da bude, iako razumijem da je Vašem političkom mentalitetu imanentno da preuzima nadležnost drugih grana vlasti. Predlažem da se bar danas suzdržimo od toga. Pitam se kako bi Vaše pitanje glasilo da je na čelu ove važne institucije bezbjednosti ostao čovjek koji nema povjerenje izvršne vlasti, ili da je Vlada imenovala drugog koji ga takođe nema ili da smo ovu poziciju ostavili upražnjenom i izazvali pravu bezbjednosnu krizu ili pak doveli da to bude rizik po mogućnost dobijanja IBAR-a. Takođe, u nastavku Vašeg pitanja kažete da je politika bezbjednosti važna kako za naše građane tako i za naš evropski put. Na toj liniji moram Vam reći da je imenovanje vd direktora Uprave policije Aleksandra Radovića sa spiska koji je dostavljen Vladi, jedino rješenje koje je upravo garant evropskog puta Crne Gore. Stoga nemojte, molim Vas, evropsku perspektivu čuvati od Milojka Spajića".

Kako je naveo, za samo 5 mjeseci mandata 44. Vlade urađeno je više nego u poslednjoj deceniji.

"Ako ništa bar iz jednog prostog razloga - za samo 5 mjeseci mandata 44. Vlade u tom smislu urađeno je više nego u poslednjoj deceniji. I to ne kažem samo ja. A ne vidi samo ko neće. No da se vratim na temu. Ono što je najvažnije, a želim da čuje cijela javnost i ovaj dom – da se ponovi ista situacija opet bih stao uz izbor najboljeg kandidata kao i većina članova Vlade koja me je prije svega ovlastila da predložim kandidata i  glasala za njegovo imenovanje. Kao što znate Aleksandar Radović je dugogodišnji policijski službenik sa impresivnom biografijom – između ostalog, u dva navrata oficir za vezu u EUROPOL-u, zahvaljujući kome imamo SKY prepiske i jedini koji je u trenutku izbora bio u punom mandatu pomoćnika direktora Uprave policije. Dakle, ovo je kandidat koji ima Vlade (koja ga bira) za sprovođenje politike bezbjednosti koja je (slažemo se) važna za naše građane i naš evropski put. Dalje u Vašem pitanju implicirate nesaglasje parlamentarne većine oko ubrzanja evropske integracije i evroatlantske orjentacije, konkretno u kontekstu članstva u NATO-u. Podsjećam Vas, činioci parlamentarne većine su potpisali jasan sporazum koji definiše okvire našeg djelovanja pa i uređuje odnos prema predmetu Vašeg pitanja. Dok god se svi u procesu donošenja odluka (naglašavam u procesu donošenja odluka) držimo dogovorenih principa – neću predlagati nikakva razrješenja jer za tim nema potrebe. Da li bi opozicija to priželjkivala – sigurno".

Ali izlazak iz ove Vlade, ističe Spajić, siguran je put u političku neizvjesnost, "a ja to za svoje partnere ne želim. Ni za jednog od njih".

"Što se tiče stabilnosti parlamentarne većine ni o tome ne treba da brinete. Parlamentarna većina je stabilna, donosi odluke, obezbjeđuje neophodne procese i što je važnije – stabilnija je nego sve prethodne, čak i u broju mandata od onih čija je Vaša partija bila konstituent. I nemojte mi zamjeriti, neću komentarisati ocjene postupanja ovog ili onog pojedinca, posebno ne poslanika u ovom Parlamentu. Izuzetno poštujem svakog pojedinačno i štaviše ohrabrujem sve poslanike i poslanice da budu nezavisni u svom djelovanju kako im i pripada. Neću komentarisati ni političke napade i osporavanja mene lično kao evropski neorijentisanog, neiskrenog, ovakvog ili onakvog – svašta se može čuti u javnom diskursu danas. Kao što vidite, apsolutno sam iznad tih tema i takve situacije. Mene i Vladu koju predvodim interesuju rezultati. Vi ih, naravno, nikada nećete prihvatiti. Ali i to je legitimno. Ovu Vladu u junu očekuje dobijanje IBAR-a, konačno zatvaranje pojedinih poglavlja. Očekuju nas i veliki investicioni projekti i reforme koje će značiti bolje uslove života za naše građane. Mislim da od mene i moje politike niko lošeg nije vidio. Ni od programa Evropa sad 1 niti od programa Evropa sad 2. Naprotiv. Idemo hrabro u nove rezultate do novog i boljeg standarda građana i do Crne Gore kao punopravne članice Evropske unije", kazao je Spajić.

Živković je kazao da je iz odgovora Spajića zaključio da je on kazao da će podnijeti ostavku ukoliko Upravni sud donese odluku da je njegovo postupanje na sjednici Vlade bilo nezakonito.

“Donio sam drugi sud, a to je da ćete isključiti iz Vlade sve one koji se ne budu ponašali u skladu sa dogovorima. Jedan od ministara koji je najavio da se neće ponašati u skladu sa dogovorom je ministar poljoprivrede koji je kazao da neće glsati za članstvo Kosova u Savjet Evrope. Nadam se da ćete održati riječ i podnijeti ostavku kada utvrdi Ustavni sud da je odluka o izboru direktora UP nezakonito donijeta”, ističe Živković

Zatim je istakao da Spajić priča o stabilnosti, a sjedi u Vladi sa ministrom koji ga je tužio.

Takođe je podsjetio da su Demokrate dale oročenu podršku Vladi do dobijanja IBAR-a.

“Politika Mandića je da vas zavede ne bi li ušao u rekonstruisanu Vladu. Vidimo da im se žuri”, istakao je Živković.

Zatim se obratio lideru DNP-a Milanu Kneževiću.

“Vi ste zaslužili da budete u rekonstruisanoj Vladi. Veću žrtvu u Crnoj Gori od vas niko nije podnio. Odreći se Rusije, Kosova i svih principa koje ste imali zaslužuje bar mjesto drugog potpredsjednika Vlade”, poručio je Živković.

Andrija Mandić je kazao da su ostvarili važan politički cilj kada su Živkovića iz Pljevalja pomogli da postane predsjednik DPS-a.

“Znamo ko ste, znamo odakle su Vam korjeni, to nas ohrabruje. Nama je bio problem sa onim Katunjaninom. Ali sa Vama, Vi ste nama postpuni pogodak. Mi ne brinemo za budućnost DPS-a”, kazao je Mandić Živkoviću.

Kazao je da je Živković nije simbol nezavisne Crne Gore već njegov prethodnik Milo Đukanović.

Foto: Skupština Crne Gore/I.Šljivančanin

Poslanik Slaven Radunović pitao je Spajića - Već godinama je saobraćajni haos na crnogorskim putevima, u  toku ljetnje turističke sezone, glavni limitirajući faktor za ozbiljan rast prihoda od turizma. Imamo sjajne prirodne i kulturno-istorijske atrakcije, bogatu gastronomsku ponudu, vrhunske rizorte i turiste koji žele sve to da posjete i potroše novac, ali jednostavno ne mogu stići na sva ta mjesta, jer im za tridesetak kilometara treba po 3-4 časa vožnje u jednom smjeru.

Da li Vlada ima strategiju za urgentno ublažavanje ovog problema, na kratak rok, dok se ne realizuju veliki planirani i već započeti infrastrukturni projekti, koji će nas trajno relaksirati saobraćajnih kolapsa?

Spajić je kazao da su od samog početka rada Vlade, prepoznali lošu saobraćajnu infrastrukturu, kao usko grlo i jednu od barijera efikasnije valorizacije turističkih potencijala Crne Gore.

"Razvoj te privredne grane izuzetno je značajan i za ukupni ekonomski napredak naše zemlje. Zbog toga smo unapređenje infrastrukture označili kao jedan od prioriteta, a sa riječi odmah prešli na djela. Tome svjedoči da već danas možemo govoriti da se na oko 10% ukupne saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori trenutno izvode radovi na izgradnji ili rekonstrukciji. Bitno je istaći da će prije ljetnje turističke sezone biti završeni radovi na značajnim putnim pravcima, kao što su: Rožaje-Špiljane, Nikšić-Kuside, Jasenovo Polje-Vidrovan, dok će na drugim gradilištima radovi biti zaustavljeni ili izvođenje prilagođeno na način da se ne ometa odvijanje saobraćaja".

Kako je kazao, veoma važna saobraćajnica koja će doprinijeti smanjenju gužvi, budući da je na istoj najveća frekvencija saobraćaja, posebno tokom ljetnje turističke sezone je bulevar Tivat-Jaz čija je izgradnja otpočela i čiji završetak radova očekujemo u januaru 2026. godine.

"Ujedno, vjerujem da Vam je poznato da Ministarstvo saobraćaja i pomorstva intenzivno radi na uspostavljanju međunarodne pomorske linije koja će povezati Budvu i Dubrovnik u ljetnjoj turističkoj sezoni kao i na uspostavljanju pomorske veze između Crne Gore i Italije. Uspostavljanje međunarodnih pomorskih linija, donosi brojne benefite koji se prije svega ogledaju u smanjenju gužvi, rasterećenju putne infrastrukture, bržem prevozu putnika, bržoj graničnoj kontroli u ljetnjim mjesecima, kao i promociji pomorskog saobraćaja kao ekološki prihvatljivijeg vida transporta. Takođe, na ovaj način putnici koji se nalaze u tranzitu kroz Crnu Goru mogu koristiti i ove vidove prevoza i na taj način rasteretiti drumski saobraćaj. Uporedo sa razvijanjem pomorskih veza sa inostranstvom, planiramo da u narednom periodu radimo na kreiranju ambijenta koji će biti podsticajan i za uspostavljanje linijskog prevoza u unutrašnjem pomorskom saobraćaju, kako bi dodatno rasteretili putnu infrastrukturu, odnosno direktno uticali na smanjenje gužvi duž obale u ljetnjim mjesecima. Jedno od uskih grla i značajna prepreka daljoj valorizaciji turističkih potencijala je stanje aerodromske infrastrukture u Crnoj Gori. Zato smo odmah po formiranju Vlade pristupili rješavanju pitanja započetog tenderskog postupka za eventualnu koncesiju aerodroma, koja vjerovali ili ne, traje od 2019. godine i nikada nije rezultirala zatvaranjem postupka bilo da je to izbor najoptimalnije ponude ili odustajanje od postupka. Ova Vlada je ušla u treću fazu postupka i upravo juče je na Vladi usvojen ugovor sa Međunarodnom finansijkom korporacijom (IFC) koja će nastaviti da pruža savjetodavne usluge Vladi u ovom procesu. Takođe, razmatramo sve opcije za korišćenje velikih potencijala Luke Bar".

Spajić je naglasio da su za veoma kratko vrijeme "urađene velike stvari zahvaljujući ubrzanju EU puta kojem je umnogome doprinio i ovaj saziv Parlamenta, na polju saobraćajne i željezničke infrastrukture - obezbijeđena su dva granta Evropske komisije, koji će Crnoj Gori donijeti preko 300 miliona eura bespovratnih sredstava za rekonstrukciju željezničke infrastrukture i nastavak izgradnje auto-puta.

"Te projekte želimo da realizujemo u najskorijem roku, kako bi na najefikasniji način riješili i izazov iz Vašeg pitanja. Sa druge strane pitanje saobraćajnih gužvi u toku ljetnje turističke sezone nije novina, niti ekskluzivitet Crne Gore, jer se sa sličnim barijerama srijeću i druge države, koje su manje ili više turistički orjentisane. Naš problem je i to što imamo veliki broj motornih vozila. Crna Gora je po zvaničnim podacima u 2022. godini imala 266.747 registrovanih vozila i ono što je možda još upečatljivije, to je 25% više  registrovanih vozila, nego godinu ranije. Takođe, u prošloj kao i u ovoj godini na određenim putnim pravcima imamo konstantno povećanje obima saobraćaja u odnosu na isti period prethodnih godina, npr. puštanjem u saobraćaj auto-puta generisan je novi saobraćaj, za 20% veći nego što je to ranije bio slučaj na relaciji Podgorica-Kolašin. Ovi podaci kao i činjenica da u toku ljetnje turističke sezone dolazi do značajnog priliva inostranih motornih vozila, govore da postojeća saobraćajna infrastruktura, koja podrazumijeva državne i opštinske puteve kao i parking prostor, nema adekvatan kapacitet da u svakom trenutku omogući nesmetano saobraćanje i dovoljnu protočnost saobraćaja. Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u svojim strateškim i programskim dokumentima ima utvrđene dogoročne i kratkoročne mjere, koje će doprinijeti većem razvoju saobraćajne infrastrukture, organizaciji i ponudi javnog prevoza putnika, stvaranje preduslova za razvoj i unapređenje drugih vidova prevoza, što sve za cilj ima bolju i održivu mobilnost. Kao što znate, Ministarstvo u kontinuitetu ulaže značajna finansijska sredstva u razvoj putne infrastrukture. Ove godine je u Kapitalnom budžetu planirano da se za redovno i investiciono održavanje, rekonstrukciju i izgradnju magistralnih i reginalnih puteva obezbijedi preko 70 miliona eura, planirano je da se nastavi ili započne rad na izgradnji i rekonstrukciji cca 230 km regionalnih i magistralnih puteva i to: 120 km u sjevernoj regiji, 75 km u centralnoj regiji i 36 km u primorskoj regiji", kazao je Spajić.

On je naveo da izgradnja i unapređenje putne infrastrukture ne može u potpunosti riješiti očekivane saobraćajne gužve u toku ljetnje turističke sezone, već se pored mjera na državnom nivou moraju preduzimati mjere i na lokalnim nivoima, na način da se primjene savremena tehnička rješenja i saobraćajne politike koje će kroz regulisanje i upravljanje saobraćajem značajno umanjiti negativne efekte koji proizilaze iz saobraćaja (gužve, zagađenje životne sredine i saobraćajne nezgode).

"Kroz politiku efikasnije naplate parkinga, promociju pješačkog i biciklističkog saobraćaja, uspostavljanja i poboljšanja javnog gradskog prevoza putnika, savremenih sistema za upravljanje saobraćajem (inteligentnih transportnih sistema) i drugim alatima i saobraćajnim rješenjima jedinice lokalne samouprave mogu značajno doprinijeti smanjenju saobraćajnih gužvi u toku ljetnje turističke sezone. Nadalje, možemo naglasiti i da Ministarstvo, u saradnji sa prevoznicima u drumskom saobraćaju ulaže velike napore kako bi na teritoriji Crne Gore egzistirao optimalan broj međugradskih linija, u cilju korišćenja kolektivnog vida prevoza, što direktno utiče na smanjenje gužvi u saobraćaju. U ovom trenutku je aktivno 370 međugradskih linija. Kao što ste u Vašem pitanju dali jasan zaključak, tek realizacija velikih infrastrukturnih projekata, kao što je autoput Bar-Boljare, Jadransko-jonski autoput, brza saobraćajnica duž primorja, novi putni pravac Krstac-Trojica-Kotor, međunarodna pomorska linija Budva-Dubrovnik, pomorska veza Crne Gore i Italije i mnogi drugi projekti koje planiramo započeti ili u potpunosti realizovati u narednom srednjoročnom periodu, riješiće problem saobraćajnih gužvi u ljetnjim mjesecima i značajno unaprijediti povezanost i drumsku pristupačnost Crne Gore. Moramo biti svjesni da pored državne politike i politike na lokalnom nivou, koja za cilj ima unapređenje saobraćaja, svi mi ličnim primjerom i postupcima u značajnoj mjeri utičemo na stanje u  saobraćaju. I u tom smislu neophodno je da svi zajedno učinimo dodatne napore, imajuću u vidu da će saobraćajnih gužvi uvijek biti, a što je slučaj i u drugim državama, naročito onim koje su turistički orjentisane i u kojima dolazi do značajnog priliva vozila i pješaka", istakao je Spajić.

Foto: Skupština Crne Gore/Saša Matić

Spajić: Jedan od primarnih ciljeva ove Vlade izgradnja saobraćajne infrastrukture

“Na čemu Crna Gora temelji ambicioznu agendu izgradnje saobraćajne infrastrukture u narednom periodu imajući u vidu kapacitete budžeta koji ove godine planira kapitalna uiaganja od 7,1č odsto, a slične projekcije su i za naredne dvije godine”, pitao je poslanik BS-a Damir Gutić.

Spajić je kazao da izgradnja nove i unapređenje postojeće infrastrukture izuzetno je važno i sa aspekta ravnomjernog regionalnog razvoja Crne Gore, ali i dostupnosti zemlje kao turističke destinacije, stvaranja uslova za diversifikovanje ekonomije i jačanje njene konkurentnosti u regionalnim i međunarodnim okvirima, unapređenja mobilnosti ljudi i roba, privlačenja kredibilnih investicija i niz drugih aspekata važnih za ekonomsku perspektivu razvoja naše zemlje.

“Zbog svega navedenog razvoj saobraćajne mreže, unapređenje aerodromske i željezničke infrastrukture kao i valorizacija potencijala Luke Bar prioriteti su na koje je ova Vlada maksimalno fokusirana”, kazao je Spajić.

Zbog toga su Kapitalnim budžetom predvidjeli finansiranje izgradnje dionice auto-puta, Mateševo-Andrijevica, što nije umanjilo uporedne aktivnosti na obezbjeđivanju podrške Evropske komisije i EBRD-a.

“Aktivan rad od samog početka mandata ove Vlade, intenzivna komunikacija i veliko razumijevanje naših evropskih partnera o važnosti ubrzavanja procedura za nastavak gradnje, dovelo je do toga da će nam Evropska komisija obezbijediti bespovratna sredstva u iznosu od 40 odsto ukupne vrijednosti radova na ovoj dionici što će iznositi između 200 i 250 miliona eura. To je najveći pojedinačni grant ikad odobren Crnoj Gori. Preostali iznos sredstava neophodan za finansiranje biće obezbijeđen iz povoljnog kredita, koji će biti odobren od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Raspisivanje tendera za ovaj projekat očekuje se do kraja ove godine pri čemu će pretkvalifikacioni tender biti raspisan tokom ovog mjeseca”, navodi Spajić

Podsjeća da je dobijent grant od 112,6 milion eura i to za rekonstrukciju željezničke infrastrukture na dionici od Bara do Podgorice.

“Samim tim, već do kraja ove godine, Crnoj Gori će na raspolaganju biti makar 312 miliona eura bespovratnih sredstava. O kolikom se iznosu radi i koliko je to važno za Crnu Goru najbolje ilustruje podatak da ukupan Kapitalni budžet naše države za 2024. godinu iznosi 240 miliona eura, preko 70 miliona manje”, istakao je Spajić.

Uz navedeno, Crnoj Gori će, dodaje on, na raspolaganju biti dodatna sredstva posredstvom Instrumenta EU za reforme i rast za Zapadni Balkan u iznosu od 206 miliona eura za potrebe infrastrukturnih projekata do kraja 2027, što je na nivou od oko pola milijarde ukupne vrijednosti projekata, koji mogu biti kandidovani za finansiranje ovim putem.

“Upravo su vrijednosti koje baštini EU i benefiti ekonomske integracije najbolji dokaz važnosti insistiranja na ubrzavanju evropskog puta i sprovođenju svih neophodnih reformi koje su godinama unazad bile implementirane sporo i neefikasno”, kazao je Spajić.

Dok su druge Vlade deklarativno govorile o infrastrukturi, ova Vlada je, tvrdi njen premijer, posredstvom Monteputa, već u prvom kvartalu ove godine pokrenula tenderske procedure za izradu idejnih projekata i idejnih rješenja za sljedeće dionice: auto-put Andrijevica – Berane – Boljare (Idejni projekat); auto-put Andrijevica – Peć‚ dionica Andrijevica – Čakor (Idejno rješenje); ukrštanje auto-puta Bar-Boljare sa Jadransko-Jonskim auto-putem i brzom saobraćajnicom jug; brza saobraćajnica, dionica Crnča – Pljevlja – granica sa Bosnom i Hercegovinom (Idejno rješenje); brza saobraćajnica, prelazak Bokokotorskog zaliva (Idejno rješenje).

Tokom godine, dodaje on, planirana je izrada idejnih projekata za Jadransko – Jonski auto-put, dionica od Grahova do ukrštanja sa autoputem Bar – Boljare i Autoput Bar – Boljare, dionica Podgorica – Bar.

Takođe, tokom godine planirana je izrada idejnih rješenja za sljedeće saobraćajnice: Jadransko – Jonski auto-put, dionica od granice sa BiH do Grahova; Jadransko – Jonski auto-put, dionica Bar – Ulcinj; brza saobraćajnica, dionica Podgorica – Nikšić; brza saobraćajnica, dionica Smokovac – Božaj.

“Ambiciozna agenda izgradnje saobraćajne infrastrukture biće finansirana kroz više modela: sopstvenim sredstvima Crne Gore planiranim kroz Kapitalni budžet; grantovima EU; povoljnim kreditnim aranžmanima sa međunarodnim finansijskim institucijama. Dodatno, naglašavam da Vlada preduzima aktivnosti u dijelu kreiranja prostora za nove investicione forme koje kombinuju autoritet javnih institucija i ekspertizu privatnog sektora, ostvarive kroz javno privatno partnerstvo, koje ima veliki potencijal posebno u oblastima atraktivnim za privatni kapital”, kazao je Spajić.

Vlada je, poručuje on, posvećena i strateškom partnerstvu, gdje uspostavljaju nove modele ze realizaciju investicija, kroz novi pristup koji uvažava investitora, pružajući mu olakšan pristup državnim institucijama, koji administrativne forme svodi na minimum.

“Sve ovo je više nego dovoljan dokaz da je jedan od primarnih ciljeva ove Vlade izgradnja saobraćajne infrastrukture, jer bez dobre saobraćajne infrastrukture nema ni privrednog razvoja države, dobre turističke ponude, bolje povezanosti i pristupačnosti, pa stoga svako neophodno finansijsko ulaganje ima opravdanost, jer ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu je ulaganje u budućnost Crne Gore”, zaključio je Spajić.

Spajić: Oko 300.000 državljana Crne Gore ima dvojno državljanstvo

Predsjednik DNP-a Milan Knežević pitao je Spajića da li će biti definisano pitanje dvojnog državljanstva sa Srbijim.

“Da li je u planu potpisivanje međudržavnog Sporazuma sa Srbijom o dvojnom državljanstvu. U Beogradu živi najmanje milion Crnogoraca porijeklom, i koji nemaju nikakvo pravo na Crnu Goru”, istakao je Knežević.

Spajić je kazao da prema grubim procjenama oko 300.000 državljana Crne Gore ima dvojno državljanstvo.

“Budući da po grubim procjenama 300 hiljada državljana Crne Gore ima dvojno državljanstvo, a da trenutni zakonodavni okvir ne prepoznaje većinu na taj način stečenih državljanstava, Vlada će na inicijativu Skupštine Crne Gore raditi na izradi zakonodavnog okvira kako bi se uspostavio sistem dvojnog državljanstva, po ugledu na zemlje EU i po najvišim svjetskim standardima”, kazao je Spajić.

Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je premijera kakva je uloga ujaka u kadrovskoj politici i odlučivanju u Vladi Crne Gore.

“Da li neko iz sjenke utiče na važne politike Vlade Crne Gore i da li se vraća praksa da se u drugim kuloarima donose odluke važne za Crnu Goru”, pitao je Abazović.

I on je pozvao SDT da utvrdi ko je režirao aferu Do Kvon.

“Kada ste uputili pitanje ko je vršio uplate, vršio je Vaš kolega, dva puta po 400.000 eura. Čovjek sjedi u našim klupama”, kazao je Abazović, pokazujući uplatnicu i ističući da je jedan od njih Darko Dragović, poslanik PES-a.