Bogojavljenje se obilježava 19. januara i to je fiksni praznik, ne mijenja se iz godine u godinu.

Foto: Wikipedia

Vjeruje se da ako na dan Bogojavljenja bude mraza i snijega onda će godina biti rodna i suprotno - vedro vrijeme znači sušnu godinu.

Bogojavljenje prema hrišćanskoj tradiciji predstavlja dan kada se Bog javio tokom Hristovog krštenja. Kada je napunio 30 godina Isus Hrist je došao na rijeku Jordan kako bi ga krstio Sveti Jovan. Osjećajući da je pred njim Mesija, Sveti Jovan dočeka Isusa riječima: "Ti treba mene da krstiš, a ti dolaziš meni da ja tebe krstim". Isus mu na to odgovori: "Ostavi sad to, jer nam treba ispuniti svaku pravdu".

Posijle tih riječi Sin Božji uđe u Jordan. Tada se nad njim otvori nebo i duh sveti siđe na Isusa u vidu goluba. Istovremeno se sa neba čuo glas Boga Oca koji je rekao: "Ovo je sin moj ljubljeni. On je po mojoj volji".

Tako se, pri Isusovom krštenju, Bog javio u tri ličnosti - Bog Otac je govorio sa neba, Bog Sin se krstio u Jordanu, a Bog Duh Sveti je, u vidu goluba, sišao sa neba nad Hristovu glavu.Taj trenutak predstavlja objavljivanje Bogočovjeka i uvođenje Hrista u mesijansku misiju. Događaj objavljivanja Bogočovjeka, navodi se u svetim knjigama, slavi se kao Bogojavljanje.

Takođe, crkva je ustanovila Svetu tajnu krštenja za svako ljudsko biće. Krštenjem se postaje član Hristove crkve i duša se čisti od svakog grijeha. Na Krstovdan (uoči Bogojavljenja), kao i na sam praznik, poslije liturgije, vrši se veliko osvećenje vode u hramu ili u porti hrama.