Novozelandska rijeka Vanganui koja svoje dugo putovanje od 290 kilometa počinje u sniježnom, sjeverozapadnom dijelu planine Tongariro i uliva se u Tasmanovo more, postala je 2017. godine prva rijeka koja je dobila prava „legalne osobe“, kao jedna od najvažnijih prirodnih resursa države.

Foto: wikipedia

Maori, polinežanski domoroci Novog Zelanda, borili su se više od 160 godina da legalno zaštite rijeku Vanganui. Sa ovom rijekom su plemena održavala kontakt i duboku vezu skoro 880 godina.

Za njih je ova rijeka bila izvor hrane, vozili su se njome u kanuima i gradili su sela na njenim obalama.

Maorsko poštovanje predaka obuhvata i i potrebu da se priroda zaštiti. Oni vjeruju da su ljudi i voda u posebnoj vezi, o čemu govori i tradicionalna izreka "Ja sam rijeka i rijeka je ja".

Pošto je sudskom odlukom rijeka priznata priznata kao osoba, to znači da je onaj ko ugrozi rijeku, ugrozio i pleme.

Ako se desi bilo kakva zloupotreba ili rijeka bude ugrožena na bilo koji način, zagađena ili se na njoj budu sprovodile neovlašćene aktivnosti, rijeka može da tužiti počinitelja. Osim toga, ovo znači i da rijeka može biti vlasnik imovine, sklapati ugovore i biti tužena.

Rijeka Vanganui nije jedini prirodni resurs koji je dobio status legalne osobe. Park Te Urewera postao je 2014. prvo prirodno dobro ove zemlje koje je dobilo status osobe. I planina Taranaki, stratovulkan star 120.000 godina, koji je sveto mjesto Maora, dobila je 2018. godine isti status. Poslije odluke koju je dobila rijeka Vanganui 2017. godine, indijske rijeke Ganges i Jamuna, kao i sve rijeke u Bangladešu dobile su zakonska prava "legalne osobe".