Iako je blizu Kine, iako se ne sprovodi mnogo testova, a vanredno stanje nije trajalo dugo, Japan ipak dobro prolazi tokom pandemije koronavirusa.

Foto: pixabay.com

U Japanu nisu postavljena ograničenja kretanja stanovnika, a preduzeća od restorana do frizera ostala su otvorena sve vrijeme.

Nije raspoređena nijedna visokotehnološka aplikacija koja bi pratila kretanje ljudi. Zemlja nema centar za kontrolu bolesti. Pa čak i dok su druge nacije bile nagovarane da konstantno testiraju ljude, Japan je testirao samo 0,2 posto svog stanovništva, što je jedna od najnižih stopa među razvijenim zemljama, piše Bloomberg.

Ipak, krivulja je poravnata, broj smrtnih slučajeva je znatno ispod 1.000, daleko najmanje među grupom sedam razvijenih naroda. U Tokiju se već danima broj smrtnih slučajeva smanjio na jednocifrene brojeve.

Iako je mogućnost ozbiljnijeg drugog talasa zaraze prisutna i dalje, Japan je ukinuo vanredno stanje za samo nekoliko sedmica.

"Pranje ruku, ispiranje grla sredstvom za dezinfekciju, ali i nošenje maski dio su naše svakodnevice, za to nije potreban koronavirus", kazala je jedna Japanka.

Zbog toga je od februara bilo lako preći na antiinfekcijski modus. Od tada su na ulazima u sve trgovine i druge ustanove postavljena sredstva za dezinfekciju ruku. Nošenje maski postalo je građanska dužnost.

Analiza situacije u tome koliko je Japan prkosio šansama i obuzdavanju virusa zanemarivši pravila koja su koristila druge uspješne zemlje postala je tema mnogih.

"Samo posmatrajući mali broj smrtnih slučajeva u Japanu možete vidjeti da je ova zemlja bila bila uspješna u suzbijanju virusa, ali čak ni stručnjaci ne znaju razlog", rekao je Mikihito Tanaka, profesor sa Univerziteta Waseda, specijaliziran za naučnu komunikaciju i član javne savjetodavne grupe stručnjaka o virusu.

Dok je centralna vlada kritizirana zbog svojih sporih koraka politike, stručnjaci hvale ulogu japanskih tragača za kontakt, koji su započeli s radom nakon što su u januaru otkrivene prve infekcije.

Iako je političko vodstvo kritiziralo kao nedovoljno, to je omogućilo doktorima i medicinskim stručnjacima da budu u prvom planu.

"Mogli bismo reći da je Japan imao stručno vođen pristup, za razliku od drugih zemalja", rekao je Tanaka.

Stručnjaci su takođe zaslužni za stvaranje lako razumljive poruke o izbjegavanju onoga što se naziva "Tri C", zatvoreni prostori, prepuni prostori i uspostavljanje bliskog kontakta, umjesto da se u potpunosti drže daleko jedni od drugih.

"Socijalno distanciranje može uspjeti, ali zapravo ne pomaže da se nastavi normalan društveni život. 'Tri C' formula je mnogo pragmatičnija i efikasnija", rekao je Suzuki sa univerziteta Hokkaido.

Stručnjaci za zarazne bolesti ukazali su i na druge odrednice. Tako je Shigeru Omi, zamjenik šefa stručnog tima koji savjetuje japansku vladu i bivši šef kancelarije SZO za Pacifik kazao da je zdravstvena svijest japanskih ljudi možda najvažniji faktor.

Takođe je postavljena mogućnost da se soj virusa koji se širi u Japanu bio manje opasan od onog s kojim su se suočavale druge nacije.

Istraživači Nacionalne laboratorije Los Alamos u Sjedinjenim Američkim Državama proučavali su verzije koronavirusa u bazi podataka i otkrili su jedan soj virusa koji se širi Evropom i koji je imao nekoliko mutacija koje ga razlikuju od azijske verzije, navodi se u dokumentu objavljenom početkom maja.

Iako istraživanje nije pregledno i naišlo je na neke kritike, rezultati ukazuju na potrebu temeljitijeg proučavanja kako se virus mijenja.