Mandatar Zdravko Krivokapić nije popustio pod pritiskom brojnih kulturnih i javnih radnika koji su tražili da se odbaci ideja o objedinjavanju kulture, prosvjete, nauke i sporta u jedno ministarstvo, ali i da se odabere drugi kandidat koji bi, umjesto Vesne Bratić, obavljao tu sada već jako složenu funkciju. U petak je, predstavljajući budući kabinet, potvrdio Bratić za ministarku, a ranije je u intervjuu TV Vijesti najavio da će ona boraviti u Podgorici, piše Pobjeda.

Foto: Screenshot, Radio Svetigora/YouTube

Pobjedini sagovornici na ovu temu, bivši ministri kulture Branislav Mićunović, Pavle Goranović i Janko Ljumović, ne gledaju blagonaklono na spajanje četiri resora, ali ni na odluku da sjedište buduće ministarke bude u Podgorici. Ovo posljednje, najvjerovatnije, izazvaće nužnost izmjene Zakona o prijestonici.

Branislav Mićunović, koji je za ministra kulture, sporta i medija biran u tri mandata 2008, 2010. i 2012. godine, kazao je za Pobjedu da namjeru o spajanju bilo kog resora sa kulturom ne može principijelno podržati.

Po preuzimanju dužnosti ministra u Vladi Crne Gore, kako je rekao, od prvog dana posvetio se radu na prvom crnogorskom Zakonu o kulturi i inicijativi da kultura dobije samostalni resor u Vladi.

Mićunović: Bez identiteta nema nas

“Pred timom koji sam vodio su bile zakonodavne i institucionalne reforme, brojni strateški programi poput razvoja kulture na sjeveru, podrška razvoju kulture u Nikšiću, Program Cetinje – grad kulture, izrada Nacionalnog programa razvoja kulture, pregovori sa EU u ovoj oblasti i brojni drugi poslovi, te je bilo dovoljno strateških i ključnih motiva da Vlada Crne Gore prihvati moju inicijativu”, kazao je Mićunović.

Nadležnosti Ministarstva kulture su prilično široke, a Mićunović, pored zakonodavne, izdvaja i brigu o stvaralaštvu, baštini, međunarodnoj kulturnoj saradnji, ali i važnu činjenicu da ovaj vladin resor obavlja nadzor nad organima uprave – Upravom za zaštitu kulturnih dobara i Državnim arhivom, kao i nad brojnim nacionalnim institucijama kulture.

“Strateško unapređenje kulturnih politika, afirmacija multikulturalizma, snaženje kulturnih raznolikosti, valorizacija kulturnog nasljeđa su identitet jedne, u ovom slučaju, naše zemlje, i po mom mišljenju, identitetu ne može biti pretpostavljen izuzetno kompleksan administrativni sistem. Jer identitet nije znak, nije naziv i ne pokazuje se kao lijepa, idilična slika. Identitet se stvara. To je rađanje koje traje. A dužnost kulture je da obezbijedi to trajanje. No, ako je kultura jednog naroda nemušta, ako ne bije svakim damarom njegovog bića, nema identiteta. A bez identiteta nema nas”, rekao je Mićunović.

Komentarišući najavu da će buduća ministarka kulture, prosvjete, nauke i sporta sjedjeti u Podgorici, Mićunović je podsjetio da se navršilo deset godina od preseljenja Ministarstva kulture na Cetinje. U promišljanju ideje o preseljenju, kako je objasnio, prirodno su se nametale dileme o njenoj održivosti iz administrativnih razloga.

“Uprkos tome, cijenio sam da ova ideja, njena misija i njen smisao nadilazi administrativnu logiku. I danas, poslije deset godina sam na istom stanovištu. Jer Ministarstvu kulture je mjesto na Cetinju koje je naša državna i kulturna prijestonica. Ministarstvo kulture, na koncu, mora biti tamo gdje su brojne nacionalne institucije kulture važne i presudne za naš identitet”, rekao je on.

Potvrdio je da se predloženim rješenjem krši Zakon o prijestonici, koji propisuje da se resor nadležan za poslove kulture nalazi na Cetinju. Ovakva ideja, prema mišljenju Mićunovića, neminovno vodi do izmjene Zakona o prijestonici što je „politički rizičan posao.“

“Administracija ne nadilazi supstancu i istoriju jedne zemlje, njenog savremenog građanskog društva i njenog međunarodnog statusa. Bićemo svjedoci kako će se odvijati politika i koncept koji nova vlada planira za oblast kulture i, shodno tome, bićemo u prilici da budno pratimo posljedice ovakve administrativne i, po mom sudu, rizične ideje”, rekao je Mićunović.

Ne može, kaže, da povjeruje u to da je moguć paradoks da Ministarstvo kulture više nije na Cetinju u Ulici Njegoševoj. I da više ne postoji.

“Reći ću i to da nijesam sreo nijednog građanina Crne Gore, bez obzira na to kakve je i koje političke i etničke pripadnosti, da nije sa neskrivenom empatijom govorio o ostvarenoj ideji da je Ministarstvu kulture mjesto na Cetinju. Jednako kao i nebrojeni saradnici, gosti, kolege i umjetnici iz svijeta, sa kojima smo u Njegoševoj na Cetinju radili i susretali se. Ne želim ni da mislim na to da bi se jedan uspostavljen državni sistem i njegov kontinuitet mogao dovesti u pitanje po uzoru na ideju o rušenju Mauzoleja na Lovćenu. ,,Grehota je o tom i misliti“, kazao je Mićunović.

On je dodao da Cetinje nije samo prijestonica naše države.

“Cetinje je prijestonica našeg državnog identiteta. Cetinje je prijestonica naše slobode”, rekao je Mićunović.

Goranović: Slični eksperimenti nijesu uspjeli

Pavle Goranović, koji je bio ministar kulture od marta 2015. godine do novembra 2016. godine, zapitao se da li se u novoj koncepciji vlade radi o objedinjavanju ili ukidanju (pojedinih) resora. I da li je riječ o promjenama organizacionog ili suštinskog karaktera.

“Konačno, ovakva mijena ne liči na put ka progesivnoj ideji. Takvu odluku teško je pravdati racionalizacijom državne uprave. Naime, ovdje su već zatečene četiri zasebne administracije – znači li to da je samo jedna od njih dovoljna za četiri oblasti i šta da očekuju ostali?”, kazao je Goranović.

Podsjetio je da je u Sloveniji, ne tako davno, prilikom formiranja jedne od vlada napravljen sličan eksperiment, koji je vrlo brzo dobio epilog u povratku samostalnog resora kulture.

“U evropskim zemljama imamo primjere spajanja kulture sa drugim resorima (npr. sa turizmom) no mišljenja sam da je takva praksa za našu državu nepotrebna i neodrživa”, kazao je Goranović.

On ističe kao očigledno da nije u skladu sa zakonom najavljeni plan da Ministarstvo kulture ne bude smješteno na Cetinju. Za Goranovića je to i neprirodno, a unutar tog čina on vidi i višeslojnu simboliku.

“A zašto ne bi bilo opravdano, imajući u vidu kulturološki i prosvjetiteljski značaj prijestonice, da i Ministarstvo prosvjete države Crne Gore bude smješteno na Cetinju!, naglasio je on.

Opravdava reakcije dijela javnosti na nove ideje o Ministarstvu kulture i kontroverzne izjave ministarke i tumači ih kao bojazan i smisleno pitanje gdje će se zapravo odlučivati o crnogorskoj kulturi i ključnim pitanjima naše posebnosti, stvaralaštva i nasljeđa.

SLABLJENJE POZICIJE

I Janko Ljumović, ministar kulture od novembra 2016. do oktobra 2017. godine, vjeruje da je rješenje o spajanju resora pogrešno, ne samo zbog toga, kako je objasnio, što svaki resor pojedinačno predstavlja specifičnu i složenu javnu politiku, već i zbog toga što se na taj način ne uvažavaju promjene koje su se desile nakon obnove nezavisnosti u pomenutim resorima, niz reformi i razvojnih projekata.

“Objedinjavanje slabi poziciju svakog resora pojedinačno unutar vlade, a sama racionalizacija ne uvažava okolnost da su to sektori koji nemaju značajnu tradiciju u sistemu izvršne vlasti još od perioda socijalizma. Za malu državu i kulturu to su resori koji zaslužuju najveći stepen pažnje”, rekao je Ljumović.

Nemoguće je, prema njegovom mišljenju, zastupati na kvalitetan način tako različite teme i politike sa jednog mjesta i od jedne osobe.

“Svaki resor ponaosob i do sada je imao niz problema, od pitanja budžeta koji je u slučaju sektora kulture zakonski određen procenat od 2,5 odsto, zatim pitanja prostornog menadžmenta i kapitalnih investicija u kulturi, kadrovske poltike, do specifičnih podsektorskih politika. Koliko primjećujem, nijesmo dobili dovoljno argumentovan odgovor na izrečene kritike, pa ostaje da vidimo učinak tog novog modela, kao i dalji tok javne debate u procesu donošenja nekih važnih razvojnih dokumenata, koje inicira i sam Zakon u kulturi. Ne smijemo zanemariti i lične preferencije svakog ministra koje u konačnom predstavljaju i pitanje menadžerskog stila, ali i programske prioritete koji se uspostavljaju. Nepoznata je u ovom trenutku i organizaciona struktura novog ministarstva, i posebno važna pitanja direktorata “, kazao je Ljumović.

Kultura kao ključna poluga međunarodne afirmacije države

Kao mala država, prema riječima Pavla Goranovića, Crna Gora je kroz djelovanje i programe Ministarstva kulture imala mogućnost da iskaže svoje kulturne posebnosti, na unutrašnjem i međunarodnom planu, kroz savremenu produkciju u svim oblastima, trinaest ustanova kulture, i programe očuvanja i razvoja kulturne baštine.

“I to vrlo konkretno, prateći evropske standarde, usvajajući Nacionalni program razvoja kulture, uz definisanih 2,5 odsto izdvajanja iz budžeta, itd. To je rijedak i smatram vrlo pozitivan primjer, budući da je procenat izdvajanja za kulturu kod nas veći nego u regionu. Uostalom, novu vladu, u skladu sa zakonskim obavezama, očekuje i donošenje novog dokumenta strateškog tipa, pa će biti interesantno magistralno opredjeljenje koje će se time definisati. Dosadašnje je uvažavalo vrijednosti multikulturnog karaktera Crne Gore, a sama kultura je prepoznata kao jedna od ključnih poluga međunarodne afirmacije države”, kazao je Goranović.

Ljumović je ukazao da odluka da Ministarstvo kulture ima sjedište na Cetinju jeste rješenje koje postoji i prije Zakona o prijestonici.

“To je bila strateški značajna odluka, slična ranijoj da na Cetinju djeluju i tri umjetnička fakulteta. Cetinje kao adresa Ministarstva kulture je konceptualno rješenje koje nadilazi pitanja pojedinačnog uređenja bilo koje vlade”, istakao je Ljumović.

Ljumović: Izjave Bratić uklapaju se u ideologiju nove većine

Komentarišući brojne kontroverzne i neprihvatljive izjave buduće ministarke Vesne Bratić, Ljumović je kazao da svjedočimo da se takve izjave uklapaju u ideologiju nove većine ili jednog njenog dijela koja treba da preuzme funkcije izvršne vlasti.

“Ne znam što bih novo dodao kao komentar, a da nije već rečeno. Možda činjenicu da neko ko tako loše upravlja komunikacijama u polju društvenih medija, sigurno će još teže upravljati istima u realnom životu”, kazao je Ljumović.