Nove epidemijske mjere protiv koronavirusa koje su na snazi do 24. septembra najviše su pogodile tržne centre u zemlji. Naime, kao i u Delta sitiju, i u tržnom centru Mall of Montenegro tvrde da je ugrožena egzistencija više od 400 porodica.

Foto: arhiva, Kolektiv.me

Marketing menadžerka ovog šoping mola Jelena Laketić, za Dnevne novine kaže da su mnogi zakupci koji nijesu vakcinisani ili nemaju potvrde morali da zatvore svoje radnje ili otežano vrše svoju djelatnost. Ona ističe da je na taj način ugrožena egzistencija više od 400 porodica.

Podsjećamo, u tržne centre u Crnoj Gori može se ući samo uz kovid potvrdu, odnosno ukoliko osoba ispunjava jedan od uslova da je prošlo 14 dana od druge doze vakcine koja se daje u dvije doze, odnosno 14 dana od imunizacije vakcinom koja se daje u jednoj dozi, negativan PCR test ne stariji od 72 sata ili pozitivan PCR test koji je stariji od 14, a ne stariji od 180 dana, i da osoba posjeduje negativan brzi test koji nije stariji od 48 sati.

“Kako se pri donošenju odluka očigledno nijesu uzimale u obzir činjenice da zakupci daju slobodu izbora zaposlenima povodom vakcinisanja, što je jedno od osnovnih ljudskih prava, činjenica je da bi zakupci kojima zaposleni nijesu vakcinisani ili nemaju potvrde morali da zatvore svoje radnje ili otežano vrše svoju djelatnost, a čime se ugrožava finansijska stabilnost kako malih privrednih društava, tako i velikih privrednika koji su naši zakupci. Na ovaj način, Vlada je diskriminisala naše djelatnosti i direktno ugrozila opstanak 70 privrednih društava koja posluju u okviru našeg objekta, odnosno egzistenciju više od 400 porodica, građana Crne Gore”, istakla je Laketić.

Nejasni kriterijumi

Prema njenim riječima, u TC Mall of Montenegro ne znaju na osnovu kojih kriterijuma je utvrđeno da tržni centri predstavljaju najveći rizik za širenje zaraze.

“Iako razumijemo značaj preduzimanja određenih mjera s obzirom na trenutno veliki broj zaraženih ljudi u Crnoj Gori, ne možemo da shvatimo kojim reperima su se vodile nadležne institucije i zaključile da tržni centri mogu predstavljati objekte najvećeg rizika za zarazu. Kao i u prethodnom periodu, nadležne službe našeg šoping centra su sprovodile donijete mjere i kontrolisale nošenje maski, održavanje distance i broj posjetilaca u samom šoping centru, te je time umnogome bila smanjena mogućnost eventualnog širenja zaraze u okviru objekta u odnosu na objekte različitih djelatnosti van šoping centara”, navela je Laketić.

Da li su u ministarstvima svi vakcinisani?

Kako ističe, teško je organizovati rad na ovaj način, te se u Mall-u zajednički trude da prevaziđu prepreke pred kojima su se našli.

“U ovom dijelu dajemo sebi za pravo da nadležnim ministarstvima uputimo pitanje da li su svi njihovi zaposleni vakcinisani”, upitala je Laketić.

Ona napominje da je pad prometa i ulaznosti više nego evidentan, te da su Vlada i nadležne institucije dovele u nezavidnu poziciju tržne centre i njihove zakupce, odnosno građane čija egzistencija, kako ističe, zavisi od stabilnosti njihovih kompanija, odnosno poslodavaca.

“Sve navedeno, navodno, zarad sprečavanja širenja zarazne bolesti”, predočila je Laketić.

Tražiće naknadu štete

Podsjeća da je Vlada zarad poboljšanja stanja ekonomije tokom ljetnje sezone dozvolila ulazak državljana okolnih država bez ijednog uslova i dovela nas u situaciju da na jučerašnji dan imamo 7.468 aktivnih slučajeva COVID-19, a da smo sada nakon završene sezone ponovo startovali sa “uništavanjem ekonomije Crne Gore”.

“Pozivamo nadležne institucije da nam kao privrednom društvu koje sve obaveze koje ima prema državi i prema svojim zaposlenima izmiruje redovno, koje se i ove godine našlo na Bijeloj listi Uprave prihoda, da logično objašnjenje zašto smo diskriminisani i zašto su samo poslovanje i opstanak privrednika šoping centara dovedeni u pitanje”, kazala je Laketić.

Ona dodaje da će ukoliko se donijete mjere ne izmijene, biti prinuđeni da od nadležnih ministarstava koja su, kako smatraju, donošenjem ove mjere bez stručnog sagledavanja posljedica napravili veliki propust, traže naknadu za pretrpljenu štetu.