Sreća je vrlo subjektivan pojam, ali naučnici kažu da je neke njene djelove ipak moguće generalizovati i prilagoditi širokoj populaciji.

Foto: Ilustracija/pixabay.com

Naime, brojna istraživanja sugerišu da sreća nije samo osjećaj prijatnosti koji se u nama budi, već i sve ono što je dobro za nas same – od većeg uspjeha na poslovnom planu i boljeg funkcionisanja imunološkog sistema do razvijanja kreativnosti. Sreća je, kažu stručnjaci, djelimično emocionalna. Ostalo je proizvod mentalne aritmetike, kada izračunamo svoja očekivanja, svoje ideale, prihvatanje onoga što ne možemo da promijenimo – i bezbroj drugih faktora. Ukratko, sreća je stanje uma, i kao takvo, može biti namjerno i strateško. 

Nedavna studija koja dokumentuje jedinstvene navike srećnih ljudi čak nudi i priručnik s uputstvima za njihovo oponašanje. Ispostavilo se da su aktivnosti koje nas tjeraju da osjećamo nesigurnost i neprijatnost povezane s nekim od najupečatljivijih i najprijatnijih iskustava u životu ljudi. Ako se još uvijek pitate šta možete da uradite kako bi bili srećniji, predlažemo da razmislite o nekima od sljedećih obrazaca ponašanja. 

Srećni ljudi ne rade isključivo stvari koje vole

Petak je uveče i s prijateljima ste isplanirali večeru. Ako želite da budete sigurni da ćete kući otići zadovoljni, igraćete na sigurnu kartu i naručiti burger ili picu. Ako umjesto toga isprobate egzotičnu kuhinju koju dosad niste imali priliku da probate, rizikujete opciju da vam se jelo možda i neće dopasti. Ali, uvijek postoji vjerovatnoća da ćete se oduševiti. Ljudi koji su zaista srećni intuitivno shvataju da trajna sreća ne znači samo raditi stvari koje volite. Ona zahtijeva da iskoračite van granica zone komfora. Srećni ljudi su, jednostavno rečeno, znatiželjni, piše Miss7.

U istraživanju iz 2007. psiholozi Tod Kašdan i Majkl Steger su tokom 21 dana pratili učesnike koji su bilježili svoje dnevne aktivnosti i zapisivali kako su se osjećali. Otkrili su da su oni koji su često bili znatiželjni u najvećoj mjeri doživjeli zadovoljstvo svojim životom i bili su uključeni u najveći broj aktivnosti koje izazivaju sreću, poput izražavanja zahvalnosti ili volontiranja.

Srećni ljudi su usmjereni na pozitivne stvari

Standardna kritika srećnih ljudi je da nisu realni – plove kroz život blaženo nesvjesni svjetskih nedaća i problema. Manje je vjerovatno da će zadovoljni ljudi biti analitični i usmjereni na detalje. Psiholog Pol Endruz sa Univerziteta Virginia Commonwealth ustvrdio je da nesrećni ljudi više od drugih razmišljaju i obrađuju svoja iskustva – i to ih emocionalno košta. Takođe, imaju veću moć uočavanja detalja u ponašanju drugih ljudi.

Psiholog Kejt Harknes sa Univerziteta Queen’s je otkrila da su srećni ljudi skloni da zanemare detalje u ponašanju u svojoj okolini, poput na primjer sarkastičnog osmijeha kolege s posla. Suprotno tome, kada je osoba loše raspoložena, lakše primjećuje te iste detalje pa se samim tim lakše uvuče u svađe i rasprave. Jednostavno rečeno, najsrećniji ljudi imaju prirodnu emocionalnu zaštitu od dovođenja sebe u toksične situacije.

Srećne ljude pokreće tuđa sreća 

Definicija dobrog prijatelja glasi: “Pravi prijatelj je onaj koji je uz vas kad vam je potreban“. Sigurno ste puno puta čuli ovu tvrdnju koja se uvijek iznova pokaže tačnom. A čini se kako u zavisnosti od toga ima li osoba u svom životu pravog prijatelja zavisi i njena sreća. To je pokazalo i nedavno istraživanje u kojem su ispitanici kao faktor sreće naveli odanog prijatelja kojeg mogu da pozovu u nevolji.

Međutim, jedno novo istraživanje sugeriše malo drugačiju definiciju prijateljstva: “Pravi prijatelj je onaj koji se raduje vašoj sreći“.

Istraživanje je pokazalo da su najsrećniji ljudi oni koji su prisutni kad drugima ide dobro – a čije sopstvene pobjede redovno slave i njihovi prijatelji. Potporu ovoj tezi daje i istraživanje psihologa Šeli Gejbl sa Univerziteta u Santa Barbari koje je otkrilo da ljubavni partneri koji slave međusobna dostignuća imaju veću vjerovatnoću da će biti zadovoljni u vezi i predani svom odnosu i uživati u većoj ljubavi i sreći.

Srećni ljudi prihvataju razočarenja, ali i filtriraju emocije

Psihološki gledano, najsrećniji ljudi imaju moć filtriranja emocija. To ne znači da negiraju sopstvena osećanja ili rutinski guraju probleme pod tepih. Umjesto toga, oni imaju urođeno razumijevanje toga da emocije služe kao povratna informacija – unutrašnji “radar“ koji pruža informacije o tome šta se događa (i šta će se dogoditi) u njihovoj okolini. Srećni ljudi prihvataju da je život pun razočarenja i suočavaju se s njima, a pritom se efikasno zauzimaju za sebe i prihvaćaju krivicu kao motivaciju za promenu sopstvenog ponašanja. Ova sposobnost menjanja ponašanja u skladu sa situacijama poznata je kao psihološka fleksibilnost. 

Srećni ljudi znaju da nagrade sebe

Slažete li se da život bez povremenih užitaka nema smisla? Srećni ljudi s vremena na vrijeme sebi dopuštaju da preskoče trening zbog večere s prijateljima, neće počistiti stan kako bi s djecom mogli da odu na izlet ili će učenje odložiti za sjutra kako bi se za dosadašnji trud nagradili filmskim maratonom. Sistem rada i nagrada je ključan aspekt zadovoljnog života. Ipak, nemojte biti usredsređeni samo na aktivnosti koje garantuju kratkotrajno zadovoljstvo. Bitno je uspostaviti ravnotežu. Uopšteno gledano, ljudi koji su najsrećniji obično su superiorniji u žrtvovanju kratkotrajnih užitaka kada postoji dobra prilika za napredak ka onome što u životu žele da ostvare.

Srećni ljudi znaju da pruže nježnost

Super je kada sebi možemo da priuštimo povremene užitke i nagradimo sebe, ali lijepi gestovi i djela trebalo bi da činimo i drugima. Na primjer, nova igračka će vjerovatno razveseliti vašeg sestrića, ali sasvim sigurno će još više razveseliti dijete za koje znate da tu igračku ne može da priušti. Lijepo ophođenje prema drugima u bilo kojem smislu te reči učiniće vas zadovoljnijom osobom. Štaviše, naučno je dokazano da su osobe srećnije ako su ljubazne prema drugima. Svaki put kada učinite nešto nesebično, vaš mozak proizvodi serotonin, hormon koji ublažava napetost i podiže raspoloženje. Ali to nije sve. Ako se prema drugima odnosite s ljubavlju, poštujući njih i njihovo dostojanstvo, moći ćete da izgradite snažnije međuljudske odnose. I zapamtite – lijepa riječ i nježnost ne koštaju ništa, a drugoj osobi mogu puno da znače.