Posljednjih mjeseci je znatno povećan broj građana Ukrajine koji se obraćaju ambasadi te zemlje u Crnoj Gori.

Arhiva; Foto: gov.me/ B. Ćupić

Od početka rata 24. februara, više od 24.000 osoba je došlo u Crnu Goru, a prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u Crnoj Gori se nalazi više od 8.300 građana te zemlje koji su došli nakon početka agresije, kazala je Pobjedi Natalija Fijalka, otpravnica poslova u Ambasadi Ukrajine.

Ona je kazala da su građani Ukrajine dobro primljeni u Crnoj Gori, ali da postoji, nažalost, jedna percepcija ” mnogi građani misle da su u Crnu Goru stigli imućni Ukrajinci”.

Fijalka ističe da nije baš tako i da je mnogo onih koji su skromni i nevidljivi, koji ponizno prihvataju svaku pomoć i posao. Prilikom nalaženja posla, jedan od problema je čuvanje djece koju nemaju kome da ostave ako su na poslu, a drugi je priznavanje diploma ljekarima i profesorima kojih takođe ima među onima koji su zbog rata napustili domove i sve što su imali

Sedmoro zatražilo azil

Fijalka je kazala da većina tih ljudi nije ostala trajno, te da se Ambasadi ne obraćaju svi Ukrajinci koji dođu u Crnu Goru.Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, prije početka rata u Crnoj Gori je bilo više od 2.000 ukrajinskih državljana, te ih sada, zajedno sa onima koji su pobjegli, ima preko 10.000.

Na pitanje Pobjede koliko je onih koji se vode kao izbjeglice, a koliko onih koji nijesu zatražili taj status, a borave u Crnoj Gori, Fijalka je kazala da se moraju razlikovati dva različita postupka ” klasični azil i privremena zaštita”.

“Ukupno je azil u Crnoj Gori zatražilo svega sedam državljana Ukrajine. Status privremene zaštite, koji omogućava boravak naših državljana u Crnoj Gori tokom jedne godine, medicinsku pomoć, kao dozvolu za rad zatražilo je otprilike četiri hiljade ljudi”, kazala je otpravnica poslova Ukrajine.

Ističe da im se svaki dan javljaju Ukrajinci koji borave u Crnoj Gori ili planiraju da dođu ovamo, a da su najčešći problemi neposjedovanje važeće putne isprave, odsustvo drugih ličnih dokumenata.

“Za sve njih Ambasada je omogućila besplatno produžavanje pasoša, kojem je istekao rok važenja, unos u putne isprave podataka o djeci, izdaju privremenog identifikacionog dokumenta za one koji su bježeći od rata doputovali bez pasoša i mnogo drugog “, kazala je Fijalka.

Ističe da se traže različite vrste pomoći od konsultacija za zapošljavanje do uvoza životinja.

“Pomažemo im prema našim mogućnostima, a takođe upućujemo našim partnerskim organizacijama ili volonterima koji prema našim procjenama mogu na najbolji način pomoći Ukrajincima”, rekla je ona.

Nije sve kako izgleda…

Osim što su se građani te zemlje našli u razornom ratu, kada su morali da pod ruskim bombama donesu tešku odluku da napuste domove kako bi spasili život ” da ostave sve i odu bukvalno bez ičega, tražili su bilo kakve veze u inostranstvu.

“Zato je toliko Ukrajinaca i došlo u Crnu Goru , pošto su bili ovdje na ljetovanju, imali neke prijatelje ili poznanstva. Ti Ukrajinci suočavali su se sa različitim problemima “-materijalnim, tehničkim, a najviše psihološkim. Kako je vrijeme prolazilo, problemi ostaju otprilike isti – nedostatak materijalnih sredstava za život, smještaj… “, objašnjava Fijalka.

Ističe da sa početkom turističke sezone još složenije postaje pitanje smještaja: mnogi Ukrajinci ostaju u dilemi da li da traže pristupačniji smještaj, na primjer, na sjeveru Crne Gore gdje je jako teško zaposliti se ili da na Primorju pronađu sezonski posao, ali plaćaju smještaj po turističkim cjenama.

'Na prvi pogled odgovor se može činiti jednostavnim – mnogi poslodavci uz zapošljavanje nude i smještaj sezonskim radnicima. Ali sad nailazimo i na drugi problem – čuvanje djece. Kao što sam spomenula prije, glavni razlog za bjekstvo iz ratom zarobljene Ukrajine jeste spašavanje djece, za koju nema ko da brine ako se staratelj zaposli”, objašnjava Fijalka težak položaj i izbore svojih sunarodnika.

Ona je posebno istakla problem koji su primijetili, a to je odnos građana Crne Gore prema onima koji su spas potražili ovdje.

“Nažalost, primjećujem da je među mnogim Crnogorcima popularno mišljenje da su ovamo doputovali isključivo imućni Ukrajinci. Donekle u prilog tome idu česti prizori velikih, netipičnih za Crnu Goru, automobila sa ukrajinskom registracijom. A i priče o navodnom talasu potražnje za kupovinom imovine od strane Ukrajinaca. Ne negiram postojanje određenog broja mojih sunarodnjaka koji imaju finansijsku mogućnost da osnuju lijep i bezbrižan život u Crnoj Gori. Ali bih posebno željela skrenuti pažnju na one ljude koji su pobjegli iz Ukrajine sa minimalnim ili bez ikakvih finansijskih sredstava, koji su imali jednu jedinu želju – da spasu svoj život i živote svoje djece”, istakla je Fijalka.

To su tihi, skromni ljudi koji spuštaju pogled, neprimjetni na ulicama, ponizno prihvatajući svu pomoć koju njima mogu da pruže saosjećajni građani.

“Ako sumnjate da takvi ljudi postoje, pitajte naše volontere ili Crveni krst”, kazala je Fijalka i dodaje da skupi auto ne znači da toj osobi nije potrebna pomoć.

“Pada mi na pamet priča muškarca u šezdesetim godinama, koji mi je sa suzama u očima pričao kako je tim autom pobjegao 2014. godine od ruske vojske iz Donjecka u Kijev, a 2022. godine tim istim autom primoran je bio da pobjegne od tih istih ,,oslobodilaca“ sa predgrađa Kijeva u Crnu Goru. Vjerujte da mogu da vam ispričam desetine sličnih priča”, kazala je ona.

Odgovor države

Na pitanje da li je Crna Gora brzo reagovala i uspostavila olakšice za građane Ukrajine prilikom registracije, zdravstvenog osiguranja, radne dozvole… kazala je da su veoma zahvalni Crnoj Gori, koja je praktično odmah poslije brutalnog napada Rusije na Ukrajinu zajedno sa zemljama Evropske unije aktivirala mehanizam privremene zaštite za Ukrajince.

"S obzirom na to da Crna Gora nije imala iskustva praktične primjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, trebalo je određeno vrijeme da taj mehanizam praktično počne da funkcioniše. Trenutno možemo konstatovati značajan napredak u regulisanju statusa privremene zaštite i odličnu komunikaciju između Ambasade, Ministarstva unutrašnjih poslova i međunarodnih organizacija odgovornih za pitanje izbjeglica kao što je UNHCR”, rekla je Fijalka.

Istakla je da još uvijek postoje određena tehnička pitanja, naročito kad se govori o proceduri zapošljavanja, ali je sigurna da će biti riješena u bližoj budućnosti.

Povezivanje s poslodavcima

Fijalka je kazala da Ambasada ne raspolaže stalnim brojem zaposlenih građana Ukrajine, ali da posao lakše dobijaju sezonski radnici ili zanatlije, a ne oni koji moraju nostrifikovati diplome.

“U maju naša Ambasada i Asocijacija Ukrajinaca ,,Dobro djelo“ u Budvi organizovali su sajam zapošljavanja za Ukrajince, pokušavali smo da maksimalno povežemo ukrajinske izbjeglice i crnogorske poslodavce. Najtraženiji su, naravno, sezonski radnici na Primorju u području turizma i ugostiteljstva. Sigurna sam da u Crnoj Gori više ne postoji nezaposleni ukrajinski kuvar ili profesionalni turistički radnik”, rekla je ona.

Ističe da među Ukrajincima ima dosta visokokvalifikovanog kadra, ljekara, medicinskih sestara, profesora.

“Nažalost, procedura priznavanja diploma je dosta zahtjevna, što ne omogućava brzo zapošljavanje”, kazala je ona.

Neizvjesnost

Na pitanje da li u Crnoj Gori ima i onih koji su Crnu Goru već izabrali za dom jer nemaju gdje da se vrate, kaže da je teško odgovoriti na to pitanje jer je rat donio, pored ostalih problema, i nesigurnost i nemogućnost dugoročnog planiranja života.

“Nedvosmisleno, svi Ukrajinci koji su pobjegli od rata žele da se što prije vrate u svoju domovinu. Zato odbijaju da razmišljaju o drugoj domovini i grade svoju budućnost u tuđini. Naravno, teže je onima koji nemaju gdje da se vrate. A najteže je onima koji nemaju gdje da se vrate, ali i nemaju sredstava za život. I takvih Ukrajinaca, uprkos suprotnom mišljenju javnosti, ima dosta veliki broj i u Crnoj Gori”, istakla je Fijalka.

Ona je naglasila da upravo na tu kategoriju građana Ukrajine treba da se koncentrišemo, na one nevidljive na ulicama, da im pomognemo da opstanu i da izgrade život u lijepoj Crnoj Gori.

Svjesni prebukiranosti vrtića i škola

Otpravnica poslova u Ambasadi Ukrajine kaže da su obrazovne i vaspitne crnogorske institucije pokazale razumijevanje kada su djeca iz Ukrajine u pitanju.

“Određeni broj ukrajinskih mališana upisan je u vrtiće, ali naravno da postoji puno veća potreba za zbrinjavanjem djece predškolskog uzrasta zbog njihove socijalizacije, ali i radi omogućavanja majkama da nađu posao. Sa druge strane, mi smo svjesni generalnog problema prebukiranosti predškolskih ustanova širom Crne Gore, zato naročito cijenimo svaku pojedinu mogućnost upisa naših mališana u vrtiće”, kazala je Fijalka.

Kada su u pitanju djeca koja idu u škole, u Ambasadi predviđaju određene probleme prilikom upisa djece u opštinama gdje ima najviše Ukrajinaca – to su Budva i Bar.

“Mi smo u toku prikupljanja podataka, ali po preliminarnim procjenama samo u Budvi imamo preko stotinu djece školskog uzrasta koji su izrazili želju da pohađaju lokalne crnogorske škole. To je značajan broj ako uzmemo u obzir postojeće kapacitete, mi radimo sa nadležnim organima na tome da svojevremeno obezbijedimo toj djeci mogućnost pohađanja škole”, kazala je Fijalka.

Na Cetinju počela manifestacija Dani Ukrajine

Dvodnevna manifestacija Dani Ukrajine u Crnoj Gori počela je juče na Dvorskom trgu, festivalom ukrajinske kuhinje, pazarom, radionicama i dječijim programom.

Građani su bili u prililici da se upoznaju sa specijalitetima ukrajinske kuhinje i pića, učestvuju u vorkšopu ukrajinske nacionalne umjetnosti, izbjeglica kao i da kupe suvenire od ukrajinskih proizvođača, uključujući i ručno rađene suvenire od izbjeglica.

Sva sredstva prikupljena na ovom događaju biće donirana za potrebe Ukrajinaca koji su pogođeni ratom, kazao je direktor Turističke organizacije Prijestonice Cetinje Oskar Huter.

"Kao i što znate rat u Ukrajini i dalje bukti, a naša namjera nije da slavimo, već da ovim putem pomognemo i prikupimo sredstva koja će značiti ukrajinskom narodu. Vjerujemo da će doći i puno Ukrajinaca da probaju svoju hranu, isto tako se nadamo da će doći puno naših ljudi kako bi se upoznali sa ukrajinskom gastronomijom, suvenirima, ali i da čuju muzički program” , kazao je Huter.

Ukrajinski konzul u Crnoj Gori Mihailo Šmatov zahvalio se građanima Crne Gore na podršci, ističući kako ovom manifestacijom žele da im izraze zahvalnost.

“Ukrajina je divna država, raznolika. Ova manifestacija bi bila idealna za promociju naše zemlje da nije rata, ali ovog puta promovišemo kulturu Ukrajine, jer želimo da prikupimo pomoć ugroženom narodu Ukrajine”, kazao je Šmatov.

Koordinatorka nevladinog udruženja ,,Dobro djelo” Oksana Kijaško predstavila je ukrajinsku nacionalnu kuhinju, a za RTV Cetinje kaže da joj je izuzetno drago što su građani Cetinja bili u prilici da probaju njihove specijalitete.

"Kuhinja je duša Ukrajine. Svaka Ukrajinka voli da priprema nešto za svoju porodicu. Naše glavno tradicionalno jelo je borš ” čorba koju pravimo od povrća. Jedemo je uz meso sa hljebom i bijelim lukom kako bi bilo pikantno. Zatim i varenike ” tijesta u koja stavljamo krompir, sir, kupus, jagode i slično. Za prave gurmane preporučujem rebarca na kijevski način. Koristim priliku da se zahvalim našim volonterima na pripremi hrane, kao i hotelu “Grand””, kazala je Kijaško.

U muzičkom programu koji počinje večereas od 19 sati cetinjskoj publici predstaviće se ukrajinske muzičke zvijezde: Tetjena Piskarjova, Patsyki Franeka i Oleg Skripka i bend.

Dane Ukrajina organizovala je Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori u saradnji sa nevladinim udruženjem ,,Dobro djelo”, Turističkom organizacijom Cetinje i Prijestonicom Cetinje.