Konzumiranje ultraobrađene hrane značajno povećava rizik od raka debelog crijeva kod muškaraca, te bolesti srca i rane smrti kod oba pola kako se ističe u novoj studiji.

Foto: Ilustracija/ Pexels.com

Dva istraživanja su sprovedena u Italiji i Sjedinjenim Američkim Državama, a obuhvatila su zajedno više od 220.000 ljudi.

Ultraobrađena hrana uključuje supe u kesicama, instant soseve, smrznutu picu, gotova jela, viršle i kobasice, pomfrit, gazirane sokove, kupovni keks i druge slatkiše, sladoled i slično. U pitanju su namirnice industrijskog sastava, napravljene od sastojaka izvučenih iz hrane ili sintetisanih u laboratoriji, koje na kraju sadrže vrlo malo, ili nimalo namirnica u izvornom obliku. Prepune su aditiva kao što su vještačke boje, ukusi ili stabilizatori, soli i šećera, dok sa druge strane ne sadrže vlakna, vitamine, minerale…

"Bukvalno na stotine studija povezuju ultraprerađenu hranu sa gojaznošću, rakom, kardiovaskularnim oboljenjima i ukupnom smrtnošću. Ove dvije studije ostaju dosljedne: ultraobrađena hrana je nedvosmisleno povezana sa povećanim rizikom od hroničnih bolesti“, rekla je Marion Nestle, profesorica nutricionizma, studija o hrani i javnog zdravlja na Univerzitetu u Njujorku, koja nije bila uključena u istraživanja.

Američka studija pratila je 200.000 žena i muškaraca, neke čak tokom 28 godina, i utvrdila da postoji veza između kolorektalnih karcinoma kod muškaraca, i njihovih navika u ishrani. S druge strane, ta veza nije pronađena kod žena.

Proizvodi kao što su šunka, slanina ili viršle, odavno važe za namirnice koje izazivaju probleme sa zdravljem i povećavaju rizik od raka crijeva, ali je sada prvi put utvrđeno da se to odnosi na sve namirnice iz ove kategorije.  Zanimljivo je da je povećan rizik od raka debelog crijeva, i to do čak 29 odsto, primijećen samo kod muškaraca.

Nije još sigurno zašto ne i kod žena, budući de se može u računicu uključiti još niz faktora kao što su gojaznost, hormoni...

"Ili su žene možda birale 'zdraviju' ultraprocesiranu hranu", rekao je dr Robin Mendelson, gastroenterolog u Memorijalnom Sloan-Ketering centru za rak u Njujorku, koji takođe nije bio uključen u studiju.

Studija u Italiji pratila je 22.000 ljudi tokom 12 godina, sa ciljem da utvrdi faktore rizika za nastanak karcinoma, kao i bolesti srca i mozga.

Analize su potvrdile da hrana bogata šećerom ili trans mastima, kao i ultraprerađene namirnice povećavaju rizik od rane smrti, posebno od kardiovaskularnih bolesti. Međutim, kada su istraživači uporedili ove dvije vrste hrane da vide koja je najviše doprinijela, otkrili su da je upravo ultraprerađena hrana „najvažnija za definisanje rizika od smrtnosti“, rekla je autorka istraživanja Marialaura Bonačo, epidemiološkinja.

Zapravo, više od 80 odsto namirnica koje su u studiji klasifikovane kao nutritivno nezdrave, jesu one koje su ultraobrađene, pojasnila je Bonačo.