Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva poslanice i poslanike u Skupštini Crne Gore da ne usvajaju Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, jer on u ovom obliku neće dati rezultate koji su proklamovani tokom njegove pripreme.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Naprotiv, kako kažu, ovakav zakon omogućava značajnom dijelu onih koju su svoju imovinu nelegalno stekli da mirno uživaju u njoj i da je dodatno uvećavaju.

"Budući da je Vlada zaboravila predizborna obećanja data građanima i građankama da će biti usvojen zakon koji će omogućiti preispitivanje svih onih čiji način života i imovina značajno prevazilazi njihova primanja, pozivamo Skupštinu da ona to uradi",  saopštila je Biljana Papović iz CDT.

Potrebno je, kako kaže, osnovati radno tijelo Skupštine koje će u transparentnoj proceduri uz poštovanje mišljenja relevantnih međunarodnih institucija pripremiti novi zakon i ispuniti ovo predizborno obećanje, odnosno omogućiti vraćanje državi onoga što je od nje oteto.

"Skupština zapravo treba da omogući na zakonu zasnovano široko preispitivanje jasnih razlika koje postoje u stilu života i prihoda mnogih bivših i sadašnjih državnih funkcionera i njima bliskih tajkuna. Postupak je potrebno postaviti na način da svi čija imovina odudara od primanja moraju imati teret dokazivanja porijekla te imovine pred nadležnim državnim organima. Kratko rečeno, treba nam zakon koji će donijeti neophodnu i obećanu pravdu",  navodi Papović.

Predlog zakona koji je Vlada Crne Gore uputila Skupštini na usvajanje nije nikakva garancija da će se pravda i zadovoljiti, smatra ona.

Kako su CDT i kolege iz nevladinog sektora i ranije upozoravali, ovaj predlog nije usklađen sa pravnim sistemom i čak može da ugrozi i postojeći sistem oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

"Veoma zabrinjava što je način pripreme ovog zakona karakterisala potpuna zatvorenost Vlade i nesklonost da čuju drugačije mišljenje koja nije svojstvena demokratskim društvima. Pored toga, prilično je jasno da je njegovu pripremu pratilo i ignorisanje mišljenja Evropske komisije, jer je prema njihovoj ocjeni, potrebno preispitati ovaj akt kroz proces javnih konsultacija i konsultacija sa predstavnicima pravosuđa. Uprkos tome, Vlada u međuvremenu nije pokrenula potrebne konsultacije sa domaćom i međunarodnom javnosti",  ističe Papović. 

Koncept trajnog oduzimanja imovine od lica koja su samo osumnjičena za određena krivična djela ali ne i pravosnažno osuđena, izuzetno je sporan sa aspekta poštovanja osnovnih ljudskih prava. Upitno je da se može smatrati da je neka imovina stečena kriminalnom djelatnošću, a da to nije prethodno utvrđeno u krivičnom postupku, navodi Papović. 

"Predlog zakona uvodi oduzimanje koristi stečene u periodu deset godina prije i/ili poslije izvršenja krivičnog djela, što je sporno s aspekta ustavnog principa zabrane povratnog dejstva zakona. Iako se zvaničnici Vlade pozivaju na iskustvo Slovenije, podsjećamo da je upravo u Sloveniji Ustavni sud ukinuo pojedine odredbe tamošnjeg zakona jer su bile suprotne principu zabrane povratnog dejstva. Takođe, krajnje je nedovršena ideja premještanja oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću u parnični postupak. Vrlo su moguće pravno apsurdne situacije da se u parničnom postupku utvrdi da je određeno lice imovinu steklo kriminalnom djelatnošću, dok je i dalje u toku krivični postupak. Ili, da se u parnici trajno oduzme imovina jer je stečena kriminalnom djelatnošću, a da se krivični postupak okonča oslobađajućom presudom. Ova i druga pitanja stvaraju ozbiljan rizik da se usvoji zakon za koji će se kasnije utvrditi da nije u saglasnosti sa Ustavom i međunarodnim ugovorima, a vremenom se može otvoriti i pitanje naknade štete. Tako umjesto doprinosa borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ovaj bi se zakon mogao pretvoriti u svoju suprotnost", zaključuje Papović.