Posljednjih nekoliko mjeseci, a posebno od pojave ChatGPT-a, sve se više raspravlja o dometima četbotova i mogućnostima vještačke inteligencije.

Foto: Ilustracija, Pixabay.com

Četbotovi se inače već godinama koriste u određenim industrijama, a kako kako se tehnologija razvija, botovi postaju inteligentniji i mogu da obavljaju sve složenije zadatke. Stoga se sve više vode diskusije o tome da bi oni mogli zamjeniti ljude na nekim poslovima.

Iako je nekoliko posljednjih studija pokazalo da će vještačka inteligencija najviše uticati na bolje plaćene poslove koji zahtjevaju visoko obrazovanje, istina je da su poslovi u mnogim industrijama ugroženi, prenosi N1.hr.

U studiji sa Univerzita u Pensilvaniji navodi se, između ostalog, da bi bi na oko 80% američke radne snage vještačka inteligencija mogla uticati na najmanje 10% radnih zadataka.

Kako piše Komando, studija je koristila “izloženost” vještačkoj inteligenciji kao mjeru. U ovom slučaju, smatra se da je posao ugrožen ako vještačka inteligencija može smanjiti vrijeme za obavljanje tog posla za najmanje 50%.

Ovo su poslovi s najvećim nivoom izloženosti:

*matematičari;

*poreznici;

*književnici i autori tekstova;

*web dizajneri i dizajneri digitalnog interfejsa;

*anketni istraživači;

*tumači i prevodioci:

*stručnjaci za odnose s javnošću;

*pjesnici, tekstopisci i kreativni pisci;

*lektori;

*računovođe i revizori;

*analitičari vijesti, reporteri i novinari;

*pravni sekretari i administrativni saradnici.

I dok su radnici u ugostiteljskom sektoru, frizeri, advokati, farmaceuti i električari trenutno na dnu spiska izloženosti vještačkoj inteligenciji, ne znači da će uvijek biti tako.