Navršilo se 23 godine od likvidacije istaknutog funkcionera SDB-a Crne Gore Darka-Belog Raspopovića, što je još jednom otvorilo pitanje neriješenih ubistava u Crnoj Gori. Dok se policija svakodnevno muči sa organizacionim i kadrovskim pitanjima, a političke borbe opterećuju sektor bezbjednosti, otvara se pitanje koliko je uopšte moguće očekivati pomak po pitanju rješavanja zločina iz ranijeg perioda. 
 

 

Foto: Ilustracija, Pixabay

Posebno kada su u pitanju ubistva koja su se dogodila prije dvije ili više decenija, novih dokaza, a da javnost zna, veoma je malo a ne zna se ni ima li kredibilnih svjedoka. 

Od devedesetih godina prošlog vijeka, u atentatima su stradali bezbjednosni funkcioneri, novinari, sportisti, članovi podzemlja a bilo je i slučajnih žrtrava u mafijaškim obračunima. Pomaka u istragama nema mnogo, a krimininalni klanovi, posebno kotorski, međusobe sukobe prenijeli su daleko van granica Crne Gore. Imajući u vidu desetine neriješenih zločina, Crna Gora prednjači u regionu kada je ovaj neslavni bilans u pitanju.  

Ubistava povezana sa crnogorskim kriminalnim obračunima bilo je u zemljama regiona, Austriji, Turskoj, Grčkoj...

Uprkos obećanjima političara da će bilans biti popravljen, utisak je da zvanična Podgorica, kada je ova tema u pitanju, ne može nekim posebnim rezultatimada se pohvali pred Briselom.  

Posebno brine što se do danas ne zna ko je nalogodavac ubistva Duška Jovanovića, ali i policijskog funkcionera Slavoljuba Sćekića. Stradali su i Raspopović i Goran Žugić, savjetnik nekadašnjeg crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, ali istraga do danas nije dovela do počinalaca. 

U izjavi za Portal RTCG, predsjednik Internacionalne policijske organizacije (IPO) Crna Gora Ivan Pekić naglašava da nam se ne smije dešavati u budućnosti da nam sektorom bezbjednosti upravljaju policijski službenici, za koje postoji osnov sumnje da su sarađivali sa kriminalnim klanovima. 

"Veliki broj nerasvjetljenih ubistava u Crnoj Gori nam govori da su potrebni novi pravci reforme cjelokupnog sistema bezbjednosti, počev od depolitizacije, decentralizacije i dekriminalizacije. Potrebno je definisati smjernice za reformu sistema bezbjednosti sa posebnim fokusom na policiju, koja se bavi rasvjetljavanjem ovih najtežih krivičnih djela 'ubistava'. Izuzetno je važno sprovesti izmjene legislative, uvesti nove organe unutrašnje kontrole, 'policija u policiji', sprovesti reforme policijskog obrazovanja i obuke, na primjer, policijsku akademiju u Danilovgradu promjeniti u Kriminalističko-policijsku akademiju", ocijenio je Pekić. 

Kako je rekao, pošto do danas nijesu rasvjetljene desetine ubistava u Crnoj Gori, potrebno je napraviti posebno odjeljenje ili sektor unutar Uprave policije koje će se baviti istraživanjima tih nerasvjetljenih ubistava kako bi pravda bila zadovoljena.

"U odnosu na devedesete godine smatram da je porastao integritet crnogorske policije, međutim zbog maćehinskog odnosa prema veoma važnom državnom organu, Vlada Crne Gore mora da usvoji 'Strateški plan razvoja crnogorske policije', kako bi postigla bolje rezultate u odnosu na ove danas (sa posebnim fokusom na nerasvjetljena ubistva). Potrebno je urgentno modernizovanje i unapređenje policije, kako nam se ne bi dešavalo, kao u prošlosti da nam policijski službenici nose pohabane uniforme, ostaju bez službenih vozila i rade za minimalna primanja", kazao je Pekić.

Prema njegovom sudu, manjak službenika policije u sjevernom dijelu Crne Gore, nedostatak sredstava za rad, uz neuslovne prostorije za rad, samo su neki od nedostataka koji su vidljivi u javnosti.

"Crna Gora je na putu uspostavljanja pravne države i vladavine prava i kao takva mora raditi na uspostavljanju kvalitetnijih odnosa između naše policije i policija regiona. Kako bi došla do boljih rezultata u rasvjetljavanju ubistava u Crnoj Gori koji veoma opterećuju prošlost, sadašnjost i budućnost. Ono što nam se ne smije dešavati u budućnosti je to da nam sektorom bezbjednosti ne smiju upravljati policijski službenici, za koje postoji osnov sumnje, da su sarađivali sa kriminalnim klanovima, jer zbog takvog njihovog odnosa sa kriminalnim organizacijama nije ni moglo doci do rasvjetljavanja određenih ubistava u Crnoj Gori", zaključio je Pekić.