Erik Adams, gradonačelnik Njujorka, okarakterisao je društvene medije kao „opasnost po javno zdravlje“ i „otrov za životnu sredinu“, rekavši da mladi ljudi moraju biti zaštićeni od „štete“ sa mreža.

Foto: Ilustracija, Pixabay

„Komesar za zdravstvo i mentalnu higijenu grada Njujorka zvanično je obilježio društvene medije kao opasnost po javno zdravlje u Njujorku“, objavio je Adams tokom svog obraćanja javnosti. „Mi smo prvi veliki američki grad koji je preduzeo ovaj korak", rekao je gradonačelnik.

Gradski savjetnik kaže da je mentalno zdravlje mladih Njujorčana „sve gore i gore više od jedne decenije“.

Gradska statistika kaže da, prema podacima iz 2021. radnim danima 77 odsto srednjoškolaca u Njujorku provodi tri ili više sati dnevno pred ekranima, ne uključujući vrijeme koje im za to treba zbog domaćih zadataka.

Adams tvrdi da TikTok, Jutjub i Fejsbuk „podstiču krizu mentalnog zdravlja dizajnirajući svoje platforme tako da imaju zarazne i opasne funkcije“.

„Mi smo prvi veliki američki grad koji je preduzeo ovakav korak i upozorio na opasnost od ovakvih društvenih medija. Mi tretiramo društvene medije kao opasnost po javno zdravlje i moramo da osiguramo da tehnološke kompanije preuzmu odgovornost za svoje proizvode”, dodao je gradonačelnik Njujorka.

U maju 2023. godine, hirurg Vivek Marti iz gradskog Savjeta izdao je savjetodavno upozorenje da bi prekomjerna upotreba društvenih medija mogla biti „duboki rizik“ za mentalno zdravlje mladih.

Savjet je prepoznao da društveni mediji imaju i pozitivne i negativne efekte na mlade ljude. Prema "Pew Research" 59 odsto adolescenata je izjavilo da im društveni mediji pomažu da se osjećaju prihvaćenije.

Ali iz Savjeta je rečeno da nema dovoljno „istraživanja i jasnih podataka“ da bi se utvrdilo da li su društveni mediji „bezbjedni“ za adolescente

„Uputio sam svoj savjet o društvenim medijima i mentalnom zdravlju mladih jer je najčešće pitanje koje mi roditelji postavljaju o tome – da li su društveni mediji bezbjedni za njihovu djecu. Iako neka djeca imaju koristi od društvenih medija, nema dovoljno dokaza da se zaključi da su društveni mediji dovoljno bezbjedni. Umjesto toga, postoji više dokaza da su mnoga djeca oštećena upotrebom društvenih medija“, rekao je Marti prošle godine za ABC News.

„Naša djeca su postala anonimni učesnici u višedecenijskom eksperimentu. I dok ima još toga što moramo da naučimo o punom uticaju korišćenja društvenih medija na njihovo zdravlje i dobrobit, sada znamo dovoljno da preduzmemo mjere i zaštitimo našu djecu”, istakao je Marti.

Mentalno zdravlje kao „složeno pitanje"

U odgovoru izdatom u vrijeme davanja savjeta od Martija, predstavnik kompanije „Meta”, naveo je mentalno zdravlje kao „složeno pitanje“ i ukazao na druge faktore koji utiču na to zdravlje, kao što su ograničen pristup zdravstvenoj zaštiti, pandemija koronavirusa i akademski pritisak.

Predstavnici „Jutjuba“ rekli su za ABC News u to vrijeme da su primijenili niz zaštitnih mjera za mlade korisnike, uključujući dodavanje „funkcija digitalnog blagostanja“, uklanjanje sadržaja koji „ugrožava emocionalno blagostanje maloljetnika ili promoviše samoubistvo i samopovrjeđivanje“ i „istražujući načine za dalju saradnju sa istraživačima."

Portparol „TikTok-a" rekao je za ABC News da su njegove kompanije dodale korisnička pomagala za poboljšanje mentalnog zdravlja mladih, kao što su podsjetnici za spavanje i starosna ograničenja. Kompanija je takođe saopštila da je izgradila interfejs za programiranje aplikacija koji uključuje javne podatke o sadržaju i nalozima na platformi, koji je dostupan američkim istraživačima.