Zaljubljivanje do ušiju može natjerati mnoge ljude da rade stvari koje vjerovatno ne bi radili.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Mnogi od nas su se ludo zaljubili, ili su mislili da je to ljubav. Svakome se dogodi bar jednom u životu, ako ne i mnogo puta. To je osjećaj kao nijedan drugi. Srce vam kuca brže, a život izgleda uzbudljivo, pun radosti. Svijet je prelijepo mjesto i mislite da će to trajati zauvek.

Ali vrijeme prolazi i život se dešava. Na kraju, zaljubljenost evoluira u nešto drugo. To nešto može biti ljubav, ili može samo ostati zaljubljenost neko vrijeme prije nego što konačno nestane.

Istraživanje Helen Fišer i njenog tima baca više svjetla na razliku između ljubavi i zaljubljenosti, i otkriva da romantična ljubav prolazi kroz tri faze: požuda, privlačnost i privrženost.

Svakoj od ovih faza dodijeljen je određeni skup hormona. Požuda ima veze sa seksualnim zadovoljstvom i njome upravljaju polni hormoni testosteron i estrogene.

Na pitanje da li je zaljubljenost izaziva pozitivan ili negativan osjećaj u nama, profesor Kerner je istakao da je zaljubljenost „pozitivna kada je uzvraćena, a negativna je kada vas neko odbije“.

Koja je razlika između ljubavi i zaljubljenosti i koje osjećanje je jače?

Zaljubljenost je obično intenzivna ali kratkotrajna, dok prava ljubav ipak traje duže i uključuje više prisnosti i intimnosti među parovima. Zaljubljenost obično osjećamo kao intenzivnu, mada ona brzo prođe, pa su se istraživači složili da je osjećanje ljubavi jače i dugotrajnije.

Definicije ljubavi i zaljubljenosti u rečniku Merijam–Vebster su prilično različite: ljubav je „topla privrženost, entuzijazam ili odanost prema drugoj osobi“, dok je zaljubljenost „osjećaj budalaste ili opsesivno snažne ljubavi, divljenja ili interesovanja za nekoga ili nešto“.

U suštini, ljubav je duboka posvećenost, dok je zaljubljenost kao „faza medenog mjeseca“.

Zaljubljivanje do ušiju može natjerati mnoge ljude da rade stvari koje vjerovatno ne bi radili da im se ta osoba zaista ne sviđa, a naučnici su otkrili šta se dešava u našem tijelu tokom zaljubljenosti. Naučnici se kroz istoriju nisu pretjerano usredsredili na uticaj zaljubljivanja na ljudsko ponašanje, ali je studija sprovedena na 1.500 mladih ljudi, koji su rekli da su zaljubljeni, pokazala da mozak radi potpuno drugačije u takvom stanju.

Studiju su sproveli doktorand Australijskog nacionalnog Univerziteta Adam Bode i dr Fil Kavana sa Univerziteta Južne Australije u Kanberi. Oni su posmatrali kako se ponaša tijelo – reakcije i odgovore zaljubljene osobe.

Sistem aktivacije ponašanja u telu može aktivirati pozitivne reakcije. U studiji objavljenoj u časopisu Behavioral Science, zaključili su da se mozak menja kada ste zaljubljeni.

Kada su ljudi posebno voljeni, njihove misli postaju više usredsređene na osobu u koju su zaljubljeni.

Doktor Kavana je rekao da hormon oksitocin može biti ključni faktor u promenama koje se vide kao „talasi“ hormona koji kruže u našem nervnom sistemu i krvotoku dok komuniciramo sa voljenom osobom.

Zaključio je da ljubav aktivira „puteve u mozgu povezane sa pozitivnim osjećanjima“.

„Način na koji voljeni dobijaju poseban značaj zavisi od kombinacije oksitocina sa dopaminom, hemikalijom koju naš mozak oslobađa tokom romantične ljubavi“, objasnio je dr Kavana.