Prethodna vlada Dritana Abazovića postala je apsolutni šampion u rušenju rusko-crnogorskih odnosa, po tom pitanju učinila je više od posljednje dvije vlade Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koje su započele ovaj proces, rekao je ambasador Rusije u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov. .
 

 

Foto: arhiva, YouTube screenshot/MediaBiro

On je za ruski list "Izvestija" kazao da ambasada Rusije već drugu godinu radi "u najnepovoljnijim uslovima koje su nam crnogorske vlasti bezrazložno stvorile".

"U kontekstu 'epidemije' protjerivanja ruskih diplomatskih službenika, koja je zahvatila zapadne zemlje, smanjenje broja naših diplomata u Crnoj Gori na dvije jedinice je i dalje bez presedana. Koliko znamo, cijela ova priča zasnovana je na apsolutno apsurdnoj ideji zapadnih 'partnera' Podgorice da se kroz naglo smanjenje ruskog diplomatskog prisustva crnogorski narod može natjerati da 'prestane voljeti' Rusiju. Ispostavilo se da je ideja neadekvatna i kontraproduktivna – po mom iskustvu, u proteklom periodu značajno je ojačala podrška crnogorskih građana našoj zemlji. Da budem iskren, to inače i nijesam očekivao od nekih ljudi, koji su nedavno izrazili solidarnost sa Rusijom. I ako sada umjesto vladinih kancelarija i diplomatskih prijema u Podgorici češće prisustvujemo događajima u brojnim opštinama zemlje, onda je ovo nabolje. Na taj način 'iz prve ruke' učimo kako Crna Gora živi i diše", kazao je Maslenikov za ruski list, a intervju je objavljen i na sajtu ruske ambasade u Podgorici.

Na pitanje kakve su perspektive za poboljšanje odnosa sa Rusijom, on je rekao da je lopta na terenu crnogorske strane.

"Pitanje je da li Podgorica razumije da će odnosi sa Rusijom morati da se obnove ipak prije nego što zemlja uđe u EU. Iako aktuelna politička elita ostavlja utisak da će ona 'vratiti po prijateljstvo' u trenutku kad EU ponovo preokrene proces proširenja ili ako se – a to neće sigurno biti brzo – Crna Gora pridruži EU i dođe do neizbežnog razočaranja zbog toga što su 'pristupali jednoj EU, a ušli u drugu'. I to nisam ja izmislio – zapravo takvu procjenu sam čuo od kolega diplomata iz svih zemalja, koje su se učlanile u EU od 2004. godine", kazao je ruski ambasador.

Maslenikov je rekao da rukovodstvo Crne Gore, pristupajući sankcijama EU, nije pitalo svoj narod za mišljenje.

"Isto tako, niko nije pitao za mišljenje narod Crne Gore prilikom ulaska u NATO. A jaz između onoga što narod želi i ono što su potezi crnogorskih vlasti prema Rusiji je očigledan. I u ruskom i u crnogorskom društvu postoji veoma velika potražnja za normalizacijom naših odnosa i njihovim vraćanjem na nivo tradicionalno prijateljskih i bliskih", rekao je Maslenikov. 

Govoreći o mogućnosti konfiskacije imovine Rusa u Crnoj Gori, on navodi da se Crna Gora teško može svrstati u spisak svjetskih finansijskih centara.

"Naša zemlja nije držala ovdje svoju državnu finansijsku imovinu. Shodno tome, nema od čega profitirati. Što se tiče privatne imovine ruskih državljana, pojedini domaći mediji su pokušali da podignu nezdravu atmosferu, prikazujući da se navodno skoro 19 hiljada nekretnine u vlasništvu Rusa u Crnoj Gori nalaze pod prijetnjom konfiskacije. Ali čak ni poznate odluke Evropske unije, uz svu njihovu međunarodnu pravnu nelegitimnost, ne podrazumijevaju konfiskaciju imovine bilo kom nosiocu ruskog pasoša", kaže ambasador.

On navodi da sadašnje rukovodstvo države svoju "istorijsku šansu“ vidi u trenutnoj deklarisanoj spremnosti Evropske unije za proširenje.

"Istovremeno, Brisel ne krije da je ovo ponovno interesovanje za proširenje povezano sa ukrajinskom krizom. Generalno, brojni crnogorski političari razumiju da će ovaj 'entuzijazam za ekspanziju' nestati u Briselu odmah nakon završetka sukoba u Ukrajini. Ali ljudi, koji su sada na vlasti u Podgorici, mladi su, neopterećeni političkim iskustvom iz prethodnih skoro dvije decenije (ako budemo računali od proglašenja nezavisnosti 2006. godine), i čini im se realnim da 'se promaknu' u malo otvoren prozor mogućnosti. Ovdje ne žele da primjete da je sadašnja Evropska unija prestala i više neće biti uspješno ekonomska integraciona zajednica kakva je bila prije 2014. godine", naveo je Maslenikov. 

Na pitanje o izjavi premijera Crne Gore Milojka Spajića na posljednjem forumu u Davosu da praćenje politike EU sankcija nije donijelo državi nikakvu korist, Maslenikov je rekao da je to bila prilično zanimljiva izjava premijera, koji došao na čelo vlade prije nešto više od tri mjeseca.

"U Podgorici je prvi put na ovako visokom nivou konstatovano da priključivanje antiruskim mjerama EU nije donijelo Crnoj Gori nikakve dividende. Ruske diplomate u Crnoj Gori stalno o tome govore još od 2014. godine, otkako se tadašnja vlast na čelu sa Milom Đukanovićem, pridružila sankcijama Ruskoj Federaciji, koje su nelegitimne sa tačke gledišta međunarodnog prava. S jedne strane, svakako, dobro je što je neko u rukovodstvu Crne Gore 'porastao' da javno iznese ovu činjenicu. Međutim, u ovome se teško može vidjeti bilo kakav znak vjerovatnoće da Podgorica može ukinuti sankcije ili bar odbiti da se pridruži novom paketu antiruskih mjera EU. U ekonomskoj dimenziji, Rusija nije ni primjetila njihove sankcije. A za crnogorsku privredu gubici su veoma primjetni — i to nam otvoreno potvrđuju predstavnici domaćeg biznisa, posebno turističkog, i obični građani zemlje. Tema ovih ekonomskih gubitaka veoma je bolna za crnogorske vlasti, koje ne objavljuju nikakve podatke o tome, a moguće je da ih i ne prikupljaju", kazao je Maslenikov.