Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić ističe da su više puta tražili da se uđe u proceduru izmjene Zakona o zaštiti životne sredine koji, iako je urađen po EU direktivama, ima nedostataka. Zbog toga je i Agencija, kaže, limitirana da reaguje i djeluje onako kako građani od nje to očekuju.

Foto: Facebook screenshot/ Agencija za zaštitu životne sredine, arhiva

Gazdić je u emisiji “Budimo budni – Pitajte Vladu” naglasio da je Ministarsvo ekologije zainteresovano da se te izmjene naprave.

“Zakon je napisan u skladu sa EU direktivama, ali te direktive nijesu uvijek za nas, jer je tamo svijest na drugom nivou. Recimo on se odnosi samo na zaštićena područja, onda recimo možemo da prijavimo samo pravno lice i fizička lica u pravnim licima ukoliko narušavaju životnu sredinu. To može biti standard u Njemačkoj, jer tamo nijednom fizičkom licu neće pasti na pamet da kupi mašinu i ode da vadi šljunak uz rijeke. Problem je i što ljudi doživljavaju Agenciju ako instituciju koja treba da rješava sve ekološke probleme, a postoji mnogo zakona, prije svega, krivični zakon koji se bavi štetom u životnoj sredini”, naglašava Gazdić.

Kako je kazao, Agencija ima 75 zaposlenih, a u Zakonu nemaju pravo inspekcijskog nadzora, i inicirali su i tu izmjenu.

Takođe su tražili da se obuče radnici Agencije da uzimaju uzorke vode, kao i da se obuči kadar u lokalnim upravama kako bi pravovremeno djelovali. Za sada kada se desi neki ekološki incident čekaju se inspekcije i ekipe CETI-ja da iz Podgorice dođu tamo gdje se to desilo, a vrijeme je, ističe Gazdić, vrlo bitno da bi se pronašao uzrok i uzročnik.

“Mi smo u Agenciji napravili eko-volontere imamo ih 35 i 15 eko-amabasadora i on njih dobijamo pravovremeno infomacije i djelujemo. Tako je od 42 predmeta, 25 ili više rezultat dojeve eko-volonetra i eko-ambasadora”, objašnjava Gazdić.

Kako je pojasnio već godinu i po bave se procjenom štete u životnoj sredini, jer su ojačali kadrovski i kapacitetima daj dio Agencije.

“Od 2015. do 2020. imali smo samo dva predmeta procjene štete u životnoj sredini, a u ovom trenutku 42 predmeta. Već imamo pet – šest predmeta koji su dobili epilog. Procijenjena je šteta. primijenjene mjere remedijacije i imamo čiste situacije. Tu je recimo i predmet eksploatacije šljunka iz korita Morače, gdje nastavljamo proceduru”, objašnjava Gazdić.

Što se tiče zakona o upravljanju otpadom ističe da se on piše od 2017. i da je njegovo nepostojanje donijelo mnogo problema.

“Ne razumijem zašto je to toliko trajalo, ali evo imamo inforamciju od prije dva mjeseca da je zakon završen i biće usvojen, nadam se, na prvoj martovskoj sjednici Skupštine. On će otvoriti puno aktivnosti. Upravljanje otpadom će biti sređeno i siguran sam da će doprinijeti da ova prvenstveno turistička zemlja bude čistija. Mislim da smo svi svjesni problema koje imamo sa otpadom, a sa novim zakonom uvode se novi standardi, uključiće se i nove institucije u njegovo sprovođenje. Optimističan sam da će se stvari promijeniti, a to temeljim i na postojanju ovolikog broja eko-ambasadora i volontera, a imamo i oko 1.000 drugih volonetra koji učestvuju u našim akcijama i podizanju svijesti o značaju ekologije”, kazao je Gazdić.

Na pitanje zašto ništa nije urađeno nakon što je Katič proglašen zaštićenim područjem, direktor Agencije objašnjava da je njihovo da izrade studiju zaštite i predaju je Ministarstvu ekologije koje imenuje upravljača zaštičenim područjem. Ako on ne radi svoj posao onda time treba da se bave inspekcije.

Što se tiče pokretanja Rudnika Brskovo, Gazdić ocjenjuje da je formiranje međuresorne grupe dobro rješenje. To je nova praksa sa kojom je, kaže zadovoljan, jer na tim sastancima svi iz svog ugla i djelatnosti daju zapažanja i smatra da će konačno rješenje koje će biti poznato početkom sljedeće sedmice biti kvalitetno urađeno.