Danas su u Hrvatskoj stupile na snagu izmjene i dopune Kaznenog zakona, a s njima i dugoočekivane pozitivne promjene u zaštiti životinja, prenosi N1 Zagreb.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Napuštanje kućnog ljubimca, domaće ili divlje životinje prijavljuje se policiji ili opštinskom državnom tužiocu. Kazna je do godinu dana zatvora, odnosno do dvije ako je napuštanjem prouzrokovana smrt životinje ili je napušten veći broj životinja. Povećavaju se kazne za kazneno djelo ubijanja i mučenja životinja na kaznu zatvora do dvije godine ili do tri godine ako se ta kaznena djela počine iz koristoljublja. Takođe, zlostavljačima i ubicama životinja odsad se može izreći bezbjednosna mjera zabrane držanja i nabavljanja životinja, u trajanju od jedne od pet godina, prenosi N1 Zagreb.

Sve navedene novosti predlozi su koje je udruženje Prijatelji životinja poslalo Ministarstvu pravosuđa i uprave tokom rada na izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.

„Izuzetno smo zahvalni Ministarstvu što je prihvatilo naše predloge i time napravilo istorijski iskorak u zaštiti životinja u Hrvatskoj, što će pozitivno odjeknuti svugdje u svijetu. Cilj nam je bio uvrstiti odredbe koje će djelovati preventivno i sada je važno da svi djelujemo kako bi se i sprovodile u praksi“, kažu Prijatelji životinja.

Pojašnjavaju da građani više neće morati da čekaju hoće li veterinarska inspekcija reagovati na prijavu napuštanja, već onoga ko napusti životinju mogu odmah prijaviti policiji.

„To će ubrzati postupanje i olakšati dokazivanje čina napuštanja. Ujedno će odvratiti ljude od napuštanja životinja jer znaju da time rizikuju zatvorsku kaznu. Očekujemo i da će svi razmisliti prije nego što nabave životinju imaju li dovoljno novaca, vremena i znanja za dugogodišnju brigu o njoj. Odgovornije će se odnositi i prema kontroli razmnožavanja i kastrirati životinje umjesto da napuštaju štence i mačiće“.

S druge strane, smatraju Prijatelji životinja, podstaknuće gradove i opštine da paralelno rade na sprečavanju napuštanja životinja.

„JLS-ovi moraju sprovoditi kontrolu mikročipovanja pasa obilaskom svih domaćinstava, što im je zakonska obaveza još od 2017. godine, jer mikročip sadrži podatke o vlasniku psa. One lokalne zajednice koje to još nisu sprovele treba kazniti! Takođe, moraju edukovati javnost o odgovornoj brizi za životinje i finansirati kastracije pasa i mačaka. Umjesto da napuštaju životinje, vlasnici im mogu pomoći kastracijom i odgovornim udomljavanjem umjesto kupovine“.

Osim toga, povišene kazne za kazneno djelo usmrćivanja i mučenja životinja moći će se sprovoditi samo zahvaljujući prijavama svjedoka. Iz udruženja Prijatelji životinja pozivaju građane da ako imaju bilo kakve nedoumice oko postupka prijavljivanja kaznenih i prekršajnih djela na štetu životinja, mogu im se javiti.

„Prijavljivanje je jako važno i radi izricanja bezbjednosne mjere zabrane držanja i nabavljanja životinja. Sud je može izreći onome ko je počinio kazneno djelo nad životinjom ako postoji opasnost da će počiniti isto ili slično djelo“.

Na snagu je 2. aprila 2024. godine stupilo i povećanje kazni za mučenje i ubijanje životinja, te sada iznosi do tri godine zatvora. Povećavanje kazni važno je i zbog znatno težeg odlaska slučajeva u zastaru. Prijatelji životinja ističu da bi nove odredbe Kaznenog zakona trebale biti pokretač daljih zakonodavnih promjena, a prije svega izmjene Zakona o zaštiti životinja i pratećih pravilnika. Smatraju i da je bitno osnivanje inspekcije za zaštitu životinja i formiranje sektora za zaštitu životinja pri Ministarstvu poljoprivrede.

Odredbe koje se odnose na zaštitu životinja u izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, mogu zaživjeti u praksi samo zajedničkim djelovanjem građana i nadležnih institucija. Stoga pozivaju sve koji imaju saznanja o kršenju zakona da prijave svako napuštanje i zlostavljanje životinja.