Nacrt zakona o sprečavanju korupcije mora biti ponovo vraćen na javnu raspravu, a njegovo pisanje urađeno je bez učešća struke, civilnog sektora i medija, upozoravaju iz MANS-a. Nedopustivo je, kako poručuje direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac, da se za javne funkcionere koji su prije pet i više godina predali netačne finansijske izvještaje o prihodima i imovini, predviđa amnestija.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Stoga je MANS uz podršku 36 nevladinih organizacija uputio otvoreno pismo ministru pravde Andreju Miloviću.

"Jedan od najvećih nedostataka je tzv. amnestija gdje se taj rok za zastaru značajno skraćuje na period koji je nedopustiv i koji bi predstavljao amnestiju za sve ono što se dešavalo prije 2019.", kaže on.

Takođe zakon, kako napominje Milovac, ne adresira sve ono što se kroz praksu pokazalo kao problem.

Iako bi Agencija za sprečavanje korupcije trebalo da bude prvi branik u borbi protiv te pošasti, privođenje čelnice te institucije potvrđuje konstataciju Evropske komisije da u Crnoj Gori postoji endemska korupcija, kaže članica skupštinskog Odbora za antikorupciju Jevrosima Pejović.

"Vjerujem da je vrhunac poniženja građana upravo to ponašanje jer je slala poruke da je korupcija korupcija interes države, a lov na neistomišljenike je najveći oblik patriotizma. Zaista vjerujem da je ovo slučaj koji možemo da iskoristimo kako bismo detektovali sve one slabosti koje naš sistem ima, jer znate kako u mutnom zakonskom okviru očekujete da svi love mutno", navela je Pejović. 

Podsjeća Pejović i da bi zakoni i institucije, naročito javnim funkcionerima, trebalo da šapću u uvo da su svi pred zakonom jednaki.

"Dobar je zakon onaj koji će mene, javnu funkcionerku, se čuvati od same sebe kada u nekom možda trenutku slabosti pomislim da zgrabim nešto što ne smijem i dobar zakon mora biti po onoj Aristotelovoj razumu oslobođene strasti jer nam neka kreativna tumačenja normi, kao na primjer da neko sam sebi može dati varijabilu, odnosno sam sebe nagraditi od novca građana, nam samo govori do kojih granica može da ide bahatost jednog čovjeka", ističe Pejović.

Iako Institut alternativa nije među potpisnicima otvorenog pisma ministru pravde Andreju Miloviću, smatraju da nacrt zakona o sprečavanju korupcije koji je pripremilo Ministarstvo pravde ne nudi valjan pravni okvir u borbi protiv te pojave.

Dragana Jaćimović iz IA ističe da se njime ne prepoznaju kao javni funkcioneri osobe koje učestvuju u brojnim tenderskim postupcima, koji mogu biti milionskih vrijednosti.

Nijesu, kaže, zakonski dobro definisane ni oblasti visokorizične za pojavu korupcije, a koje se tiču prostornog planiranja urbanizma, koncesija i javnih nabavki.

"Nacrt koji je objavljen na javnoj raspravi svakako ne doprinosi nikakve značajne napretke ili neke nove mogućnosti koje bi u stvari doprinijele u borbi protiv korupcije, ali se nadamo da će nakon javne rasprave Ministarstvo pravde uvrstiti sve ono što su sugestije nevladinih organizacija na način da u stvari imamo suštinski zakonski okvir koji doprinosi borbi protiv korupcije", rekla je Jaćimović.

Pitali smo još neke poslanike i vlasti opozicije šta misle o nacrtu zakona.

Nijesu željeli da komentarišu, kažu ili da nijesu još upoznati sa novim zakonskim tekstom ili da će sačekati dok radna grupa finalizuje svoj posao.

Iz URA nam je rečeno da će detaljno zakon o sprečavanju korupcije na konferenciji zakazanoj za danas kakav zakon će nam biti na stolu daće mišljenje i Venecijanska komisija na sastanku sa njegovim tvorcima 29. aprila.