Od kraja marta u Crnoj Gori registrovano je petoro oboljelih od malih boginja, a epidemiologe brine to što ne mogu da nađu vezu među slučajevima. 

Foto: Ilustracija, Pixabay

Sve više zabrinjava situacija sa širenjem morbila u Crnoj Gori.

Od marta je registrovano pet slučajeva, a epidemiologe brine to što ne uspijevaju da otkriju povezanost među oboljelima.

To potrvđuje i jučerasnji primjer oboljele jednogodišnje djevojčice.

Epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić pojašnjava da je beba bila u sigurnom ambijentu, okružena vakcinisanim osobama.

"Ali je tu bila posjeta nekoga ko ima netipičan oblik bolesti, ko nije razvio punu kliničku sliku, to su osobe koje su starije koje su vakcinisane pa nijesu razvile karakerističnu ospu", navela je Popović- Samardžić.

Iz Instituta za javno zdravlje kažu da dva posljednja slučaja nijesu putovala van Crne Gore u periodu maksimalne inkubacije.

No, ono što zaraženoj djeci zajedničko jeste da su nevakcinisana, poput velikog broja vršnjaka.

"Uzrast od pet god to je preko 40 dsto djece nvakcpreko 16-ak djece uzrasta do tri god je nevakcinisano", ukazuje epidemiološkinja.

Dok je procenat nevakcinisanih dvogodišnjaka, koji su i najugroženija kategorija, čak 80 odsto, morbili, objašnjava Popović-Samaradžić, najčešće prođu u roku od deset dana, ali komplikacije i posljedice mogu da ostanu i kasnije.

Neka djeca razviju komplikacije kao što su upale uha, teške upale pluća, nkada se mogu desiti upale mozga, a 1 na 100.000 slučajeva se završi i smrtnim ishodom

Imunitet zaraženog djeteta naredne tri god ostaje oslabljen.

Najbolji vid prevenecije Popović-Samaradžić ističe vakcinaciju MMR-om, ali i boravak na otvorenom, umjesto okupljanje kod kuće.

Apel građanima, koji dobiju povišenu temperaturu i osip, da telefonskim putem obavijeste svog izabranog ljekara i dogovore testiranje.