Petak, 05.07.2024 | 14:59
IZVOR: rts.rs/bigthink.com

SREĆA nije u osjećanjima tvrdi profesor sa Harvarda - Postoji formula, ali je potpuno pogrešno shvaćena

Sreća nije u osjećanjima tvrdi profesor sa Harvarda, Artur Bruks, i razotkriva najveće mitove o najtraženijem stanju čovječanstva i objašnjava kako da ga zaista dostignemo.




Foto: Ilustracija, Pixabay

Jedna od najvećih grešaka koju ljudi prave je miješanje sreće i osjećanja sreće. Sreća nije osjećanje. Osjećanja su potvrda sreće – kao što je miris pečenja dokaz naše večere, a to je nevjerovatno dobra vijest za sve. Postoje brojni razlozi zbog kojih ne bi trebalo da imamo samo osjećanje sreće. Normalno je da svakog dana imamo i negativne emocije. Ako ih ne bismo imali, vjerovatno bismo bili mrtvi za otprilike nedelju dana, kaže prof. Artur Bruks.

Ali ako zaista želimo da dopremo do fenomena koji stvara osjećanja, moramo da prođemo ispod tih emocija i otkrijemo šta ih zapravo pokreće.

Ljudi mnogo govore o lošim osjećanjima i dobrim osjećanjima, a to je potpuno nerazumijevanje same emocije, naglašava profesor. Emocija nije ništa drugo do informacija o spoljašnjem svijetu. Kada postoji nešto izvan nas što predstavlja prijetnju, imamo negativne emocije – strah, bijes, tugu, gađenje – i one su nevjerovatno važne. One nas održavaju u životu; kažu nam da postoji pretnja.

A kada postoji nešto što je prilika za nas, nešto što je ljupko, nešto što zaista želimo u našim životima, tada imamo pozitivne emocije radosti i interesovanja ili iznenađenja.

Ali emocije ne možemo klasifikovati kao loše ili dobre. U krajnjoj liniji mogli bismo sve da ih svrstamo u dobre, jer su nam sve potrebne i održavaju nas u životu.

Šta je u srži osjećaja blagostanja?

Analizirajući podatke o milionima pojedinaca koji su na anketama izrazili najviše nivoe blagostanja, ispostavilo se da svi imaju tri zajednička elementa u svom životu: uživanje, satisfakciju i smisao.

Uživanje je nešto što ljudi misle da razumiju, ali uglavnom ne razumiju, napominje Bruks. Miješaju ga sa zadovoljstvom. Zadovoljstvo je vrsta životinjskog fenomena. To je signal kao i svaki drugi osjećaj da vam nešto može dati kalorije ili partnere što nam pomaže da preživimo i prenesemo svoje gene. To nije nešto što zapravo vodi do sreće.

Uživanje je složenije od toga i doživljava se u prefrontalnom korteksu mozga, izvršnom centru mozga. Uživanje je zadovoljstvo, plus ljudi, plus pamćenje. To je razlog zašto u reklamama za pivo, na primjer, nema osobe koja sjedi sama u svom stanu sa gajbom piva pored sebe.

Drugi makronutrijent sreće je satisfakcija. Satisfakcija je prava misterija jer je to radost koju dobijamo nakon što smo se izborili za nešto. A ako se ne borimo dovoljno, nije slatko. Studenti koji dobiju visoku ocenu tako što su varali na ispitu ne osjećaju satisfakciju.

Poslednje, ali ne i najmanje važno, je smisao. Profesor Bruks kaže da može da se liši sitnih zadovoljstava, čak i uživanja, jer je vrlo samodisciplinovana osoba, ali ne može da provede ni sat vremena bez smisla i da bude srećan. Isto je sa svima nama.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Smisao života

Šta je smisao života? To je veliko pitanje i zapravo su tu još tri potpitanja: nauka ih naziva koherentnost, značaj i svrha. Koherentnost je odgovor na pitanje: Zašto se stvari dešavaju onako kako se dešavaju? Značaj je: Zašto je važno što sam živ? A svrha je: Koji pravac i ciljevi su ključni za moj život?

Ukoliko imamo odgovore na ta pitanja, imamo smisao, naglašava Bruks. Ali ako nemamo odgovore ili nemamo zadovoljavajuće odgovore, to je ono što moramo da tražimo.

Antički filozofi, počevši od Aristotela, ali najvažnije od Tome Akvinskog u 13. veku, klasifikovali su postignuća za kojima svi toliko žudimo u četiri kategorije: novac, moć, uživanje i slava. Postoji tona naučne literature koja kaže da su Toma Akvinski i Aristotel, i svi ostali između, bili u pravu. Ako to nisu stvari koje bi trebalo da akumulirate, šta bi onda to bilo? Ne novac, moć, uživanje i slava, već vjera, porodica, prijateljstvo i rad koji ima svrhu.

Šta nas stvarno čini srećnima?

Kada kaže vjera, profesor Bruks napominje da to ne mora biti neko konvencionalno vjersko ubjeđenje. Postoji mnogo načina na koje ljudi mogu pronaći mir i perspektivu koja im je potrebna u životu. Filozofija ili meditacija, ili šetnja prirodom bez tehnoloških spravica, ili proučavanje fuga Johana Sebastijana Baha, ali treba da se divimo nečemu većem od nas, a to je prva kategorija.

Drugo je porodični život. Mi smo evoluirali kao vrsta zasnovana na srodstvu. Moramo da poznajemo svoje i da brinemo o njima, čak i ako nam se ne sviđaju. I ako te veze ispustimo, ako zanemarimo te odnose, ako napravimo raskol u tim odnosima, žrtvovali smo svoju sreću.

Treće je prijateljstvo. Za pravo prijateljstvo je potrebno vrijeme. To ne znači da moramo imati 100 prijatelja, ali to znači da moramo imati više od jednog i sigurno to ne treba da nam bude samo naš supružnik.

Poslednje, ali ne i najmanje važno, je posao. A to ne znači prekomjerno izgaranje na poslu, i rad po cijeli dan i noć. Ispostavilo se da samo dvije stvari od posla donose istinsku radost: zaslužen uspjeh i služenje drugima.

Zasluženi uspjeh je stvaranje životne vrijednosti za naš naporan rad koji je prepoznat i priznat. Zato su zasluge toliko važne. Drugo je služenje drugima. Čak i ako radite na radnom mjestu gdje ne znate smisao svog posla, ali radite nešto što smanjuje opterećenje za osobu u susednoj kabini, onda to može biti izvor stvarnog zadovoljstva za vas, navodi profesor.

Dakle, to su ta četiri elementa koja nam obezbjeđuju srećne dane. Vjera, porodica, prijatelji i posao. Ako pratimo te stvari, tako jurimo sreću. Ali glavna stvar je to da sreća nije odredište. Sreća je pravac.

Da bismo postali srećniji, potrebno je znanje i rad. To zahtijeva promjenu navika, a kako zaključuje prof. Artur Bruks, dobra vijest je da mi to možemo.

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

OSTALE VIJESTI

Zašto su kućni ljubimci korisni za fizičko i mentalno zdravlje vaše djece?

Nedjelja, 13.09.2026 | 15:20

Ukoliko razmišljate da udomite novog kućnog ljubimca, stručnjaci ističu da odrastanje uz kućne ljubimce čini čuda za fizičko zdravlje djece.

Zašto jedemo kada nismo gladni? Niz psiholoških faktora krije se iza ove navike

Četvrtak, 07.05.2026 | 16:30

Kada se suočimo sa viškom kilograma, često se zapitamo: "Kako se ovo desilo?". Često se javlja i osjećaj da se više ne prepoznajemo u ogledalu.

Postpraznični blues – Januar je gotov, jeste li spremni za februar?“

Srijeda, 28.01.2026 | 11:16

Nakon praznika, usporenog ritma, kasnih buđenja i manje obaveza, povratak poslu mnogima je teži nego što su očekivali. Fokus slabi, motivacija kasni, a energija je „na rezervi“.

Zašto se ne razumijemo: najčešće greške u komunikaciji i kako da ih izbjegnemo

Subota, 17.01.2026 | 14:56

Često imamo sklonost da mislimo kako je komunikacija lakša nego što jeste, ili da je to nešto što prirodno dobro radimo, a ne vještina koja se može usavršavati i kojoj možemo svjesno posvetiti pažnju. Ako poboljšamo svoje komunikacijske vještine, gotovo svaki aspekt našeg života imaće koristi. Komunikolozi izdvajaju neke uobičajene loše navike koje bi trebalo da ostavimo u prošlosti – i objašnjavaju zašto.

Način na koji govorimo može da otkrije poremećaj ličnosti – navode istraživači

Nedjelja, 28.12.2025 | 18:05

Da li je moguće uočiti disfunkciju ličnosti iz nečijeg svakodnevnog govora i upotrebe riječi?

Lekiću blokirali vrijednu imovinu u sedam gradova

Srijeda, 18.11.2026 | 08:28

Odlučujući o predlogu Specijalnog državnog tužilaštva od 1. septembra ove godine, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović donio je rješenje o određivanju privremene mjere obezbjeđenja u predmetu protiv advokata Damira Lekića, koga SDT tereti za pranje novca, piše portal Dan.

SPOJ umjetnosti pokreta i baleta - Gosti uživali u posebnom performansu na gala večeri GORKOG LISTA

Utorak, 17.11.2026 | 23:30

Tradicionalno gala veče Gorkog Lista, prvi put je održano u Podgorici, u Kristalnoj dvorani hotela Hilton.

Čupić predložen za predsjednika Skupštine Srbije

Srijeda, 18.11.2026 | 08:41

Poslanik Studentske liste Aleksandar Čupić i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Stojan Radenović kandidati su za predsjednika Narodne Skupštine Srbije, prenosi N1.

Borovinić Bojović: Koncept Jedno zdravlje je poziv na odgovorniju, povezaniju i efikasniju državu

Srijeda, 18.11.2026 | 08:56

Savremeni izazovi zahtijevaju drugačiji pristup javnim politikama, zasnovan na saradnji institucija i razumijevanju neraskidive povezanosti zdravlja čovjeka sa prirodnim okruženjem, poručila je potpredsjednica Vlade za zdravstveni sistem i socijalno staranje Jelena Borovinić Bojović na konferenciji "One Health - Jedno zdravlje: Zdravlje kao zajednički cilj na evropskom putu Crne Gore“, održanoj u Vili "Gorica“.

Kopman: Poglavlja spremna, odluke tek slijede

Srijeda, 18.11.2026 | 08:24

Evropska komisija procijenila je da je Crna Gora ispunila sve što je neophodno i sada je na državama članicama EU da završe pregovarački proces, a mi u tome pomažemo, rekao je generalni direktor Generalnog direktorata za proširenje i istočno susjedstvo Evropske komisije Gert Jan Kopman.

CNP: „Gidionov čvor“ sjutra i u petak na Sceni Studio

Srijeda, 18.11.2026 | 18:10

Predstava „Gidionov čvor“, koju je prema tekstu Džone Adams režirao Ivan Vanja Alač, biće izvedena sjutra i u petak, 19. i 20. novembra, na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta, s početkom u 20 sati.

NE ZABORAVITE KIŠOBRANE - U ČETVRTAK nas očekuju KIŠA, PLJUSKOVI i OVE TEMPERATURE

Srijeda, 18.11.2026 | 15:42

U četvrtka nas očekuje pretežno oblačno vrijeme, sa povremenom kišom tokom većeg dijela dana.

Mićović: Hoće li Perić podnijeti krivičnu prijavu i protiv Agencije zbog dozvola za Bulevar Velje brdo?

Srijeda, 18.11.2026 | 15:36

Predsjednica Kluba odbornika Pokreta Evropa sad u Skupštini Glavnog grada Anđela Mićović poručila je da se, nakon izdavanja dozvola za izgradnju Bulevara Velje brdo, postavlja pitanje da li će gospodin Perić podnijeti krivičnu prijavu i protiv Agencije za zaštitu životne sredine.

Prijavite se: Seminar „Radni odnosi i HR – novine i primjena u praksi“ od 25. do 27. novembra u Bečićima

Srijeda, 18.11.2026 | 15:20

Centar za ekonomiju i tehnologiju, u saradnji sa Unijom poslodavaca Crne Gore, organizuje seminar „Radni odnosi i HR – novine i primjena u praksi“, 25–27. novembra 2026. u hotelu Tara u Bečićima.

Grupa Triglav potvrdila prognozu poslovnih rezultata za prvih devet mjeseci 2026. godine

Srijeda, 18.11.2026 | 15:12

Grupa Triglav potvrđuje svoju godišnju prognozu poslovnog rezultata za prvih devet mjeseci 2026. godine.

Crna Gora i SAD jačaju energetsku saradnju, u fokusu Jadransko-jonski gasovod

Srijeda, 18.11.2026 | 15:00

Crna Gora i Sjedinjene Američke Države potpisale su Memorandum o razumijevanju o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj sigurnosti, čime se otvaraju mogućnosti za razvoj elektroenergetske i gasne infrastrukture, uključujući Jadransko-jonski gasovod (IAP), kao i za privlačenje novih investicija, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Četiri osobe osumnjičene za NELEGALNU GRADNJU na Žabljaku

Srijeda, 18.11.2026 | 14:53

Iz Uprave policije (UP) saopštili su da je u zajedničkoj akciji policije, inspekcije i tužilaštva na Žabljaku tokom ove i prošle godine kontrolisano oko 200 objekata, te da su podnijete krivične prijave zbog nelegalne gradnje. Navode da su juče podnijete krivične prijave protiv četiri osobe.

Postignut dogovor: Bivšim radnicima “Košute” uskoro se rješava pitanje dokupa staža

Srijeda, 18.11.2026 | 14:30

Bivšim radnicima nekadašnje Industrije modne obuće „Košuta“ uskoro bi trebalo da bude riješeno pitanje dokupa radnog staža, kazala je predstavnica radnika Dijana Vujović, nakon sastanka sa ministarkom rada, zapošljavanja i socijalnog staranja Naidom Nišić.

Tokom prazničnih dana 409 inspekcijskih nadzora i 233.710 eura kazni

Srijeda, 18.11.2026 | 13:55

Tokom trodnevnih pojačanih inspekcijskih kontrola povodom Njegoševog dana obavljeno je 409 nadzora širom Crne Gore, a zbog utvrđenih nepravilnosti izdato je 333 prekršajna naloga u ukupnom iznosu 233.710 eura, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Nikšićanin osumnjičen za zelenaštvo: Uzeo Podgoričaninu telefon nakon što mu je vratio dug

Srijeda, 18.11.2026 | 13:51

Tivatska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv B.Đ. (24) iz Nikšića, zbog sumnje da je počinio krivično djelo zelenaštvo , saopšteno je iz Uprave policije.