Sreća nije u osjećanjima tvrdi profesor sa Harvarda, Artur Bruks, i razotkriva najveće mitove o najtraženijem stanju čovječanstva i objašnjava kako da ga zaista dostignemo.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Jedna od najvećih grešaka koju ljudi prave je miješanje sreće i osjećanja sreće. Sreća nije osjećanje. Osjećanja su potvrda sreće – kao što je miris pečenja dokaz naše večere, a to je nevjerovatno dobra vijest za sve. Postoje brojni razlozi zbog kojih ne bi trebalo da imamo samo osjećanje sreće. Normalno je da svakog dana imamo i negativne emocije. Ako ih ne bismo imali, vjerovatno bismo bili mrtvi za otprilike nedelju dana, kaže prof. Artur Bruks.

Ali ako zaista želimo da dopremo do fenomena koji stvara osjećanja, moramo da prođemo ispod tih emocija i otkrijemo šta ih zapravo pokreće.

Ljudi mnogo govore o lošim osjećanjima i dobrim osjećanjima, a to je potpuno nerazumijevanje same emocije, naglašava profesor. Emocija nije ništa drugo do informacija o spoljašnjem svijetu. Kada postoji nešto izvan nas što predstavlja prijetnju, imamo negativne emocije – strah, bijes, tugu, gađenje – i one su nevjerovatno važne. One nas održavaju u životu; kažu nam da postoji pretnja.

A kada postoji nešto što je prilika za nas, nešto što je ljupko, nešto što zaista želimo u našim životima, tada imamo pozitivne emocije radosti i interesovanja ili iznenađenja.

Ali emocije ne možemo klasifikovati kao loše ili dobre. U krajnjoj liniji mogli bismo sve da ih svrstamo u dobre, jer su nam sve potrebne i održavaju nas u životu.

Šta je u srži osjećaja blagostanja?

Analizirajući podatke o milionima pojedinaca koji su na anketama izrazili najviše nivoe blagostanja, ispostavilo se da svi imaju tri zajednička elementa u svom životu: uživanje, satisfakciju i smisao.

Uživanje je nešto što ljudi misle da razumiju, ali uglavnom ne razumiju, napominje Bruks. Miješaju ga sa zadovoljstvom. Zadovoljstvo je vrsta životinjskog fenomena. To je signal kao i svaki drugi osjećaj da vam nešto može dati kalorije ili partnere što nam pomaže da preživimo i prenesemo svoje gene. To nije nešto što zapravo vodi do sreće.

Uživanje je složenije od toga i doživljava se u prefrontalnom korteksu mozga, izvršnom centru mozga. Uživanje je zadovoljstvo, plus ljudi, plus pamćenje. To je razlog zašto u reklamama za pivo, na primjer, nema osobe koja sjedi sama u svom stanu sa gajbom piva pored sebe.

Drugi makronutrijent sreće je satisfakcija. Satisfakcija je prava misterija jer je to radost koju dobijamo nakon što smo se izborili za nešto. A ako se ne borimo dovoljno, nije slatko. Studenti koji dobiju visoku ocenu tako što su varali na ispitu ne osjećaju satisfakciju.

Poslednje, ali ne i najmanje važno, je smisao. Profesor Bruks kaže da može da se liši sitnih zadovoljstava, čak i uživanja, jer je vrlo samodisciplinovana osoba, ali ne može da provede ni sat vremena bez smisla i da bude srećan. Isto je sa svima nama.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Smisao života

Šta je smisao života? To je veliko pitanje i zapravo su tu još tri potpitanja: nauka ih naziva koherentnost, značaj i svrha. Koherentnost je odgovor na pitanje: Zašto se stvari dešavaju onako kako se dešavaju? Značaj je: Zašto je važno što sam živ? A svrha je: Koji pravac i ciljevi su ključni za moj život?

Ukoliko imamo odgovore na ta pitanja, imamo smisao, naglašava Bruks. Ali ako nemamo odgovore ili nemamo zadovoljavajuće odgovore, to je ono što moramo da tražimo.

Antički filozofi, počevši od Aristotela, ali najvažnije od Tome Akvinskog u 13. veku, klasifikovali su postignuća za kojima svi toliko žudimo u četiri kategorije: novac, moć, uživanje i slava. Postoji tona naučne literature koja kaže da su Toma Akvinski i Aristotel, i svi ostali između, bili u pravu. Ako to nisu stvari koje bi trebalo da akumulirate, šta bi onda to bilo? Ne novac, moć, uživanje i slava, već vjera, porodica, prijateljstvo i rad koji ima svrhu.

Šta nas stvarno čini srećnima?

Kada kaže vjera, profesor Bruks napominje da to ne mora biti neko konvencionalno vjersko ubjeđenje. Postoji mnogo načina na koje ljudi mogu pronaći mir i perspektivu koja im je potrebna u životu. Filozofija ili meditacija, ili šetnja prirodom bez tehnoloških spravica, ili proučavanje fuga Johana Sebastijana Baha, ali treba da se divimo nečemu većem od nas, a to je prva kategorija.

Drugo je porodični život. Mi smo evoluirali kao vrsta zasnovana na srodstvu. Moramo da poznajemo svoje i da brinemo o njima, čak i ako nam se ne sviđaju. I ako te veze ispustimo, ako zanemarimo te odnose, ako napravimo raskol u tim odnosima, žrtvovali smo svoju sreću.

Treće je prijateljstvo. Za pravo prijateljstvo je potrebno vrijeme. To ne znači da moramo imati 100 prijatelja, ali to znači da moramo imati više od jednog i sigurno to ne treba da nam bude samo naš supružnik.

Poslednje, ali ne i najmanje važno, je posao. A to ne znači prekomjerno izgaranje na poslu, i rad po cijeli dan i noć. Ispostavilo se da samo dvije stvari od posla donose istinsku radost: zaslužen uspjeh i služenje drugima.

Zasluženi uspjeh je stvaranje životne vrijednosti za naš naporan rad koji je prepoznat i priznat. Zato su zasluge toliko važne. Drugo je služenje drugima. Čak i ako radite na radnom mjestu gdje ne znate smisao svog posla, ali radite nešto što smanjuje opterećenje za osobu u susednoj kabini, onda to može biti izvor stvarnog zadovoljstva za vas, navodi profesor.

Dakle, to su ta četiri elementa koja nam obezbjeđuju srećne dane. Vjera, porodica, prijatelji i posao. Ako pratimo te stvari, tako jurimo sreću. Ali glavna stvar je to da sreća nije odredište. Sreća je pravac.

Da bismo postali srećniji, potrebno je znanje i rad. To zahtijeva promjenu navika, a kako zaključuje prof. Artur Bruks, dobra vijest je da mi to možemo.