Toplomjeri i drugi mjerni uređaji koji koji sadrže živu, a koriste se u medicinskim ustanovama u Crnoj Gori postaju prošlost – poručeno je sa prvog sastanka Upravnog odbora projekta „Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama“- čime je započela realizacija ovog globalnog projekta u Crnoj Gori.

Foto: Svjetska zdravstvena organizacija u Crnoj Gori

Projekat implementira Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).

Kako se navodi u saopštenju, dosadašnja istraživanja, neosporno su potvrdila da je živa jedan od najtoksičnijih elemenata i da može izazvati veoma ozbiljne posledice po zdravlje ljudi i životne sredine. Živa spada u grupu neurotoksina - a izloženost visokim koncentracijama može štetiti mozgu, srcu, bubrezima, mišićima, plućima i imunološkom sistemu kod ljudi svih uzrasta. Stoga je Minamata konvencija postavila ambiciozne ciljeve za smanjenje i na kraju eliminisanje upotrebe žive u različitim industrijama, uključujući i medicinsku. Jedan od ključnih ciljeva konvencije je postepeno ukidanje upotrebe žive u medicinskim uređajima kao što su termometri i sfigmomanometri, a upravo je to cilj ovog projekta.

"Brojne aktivnosti koje će se realizovati do kraja 2028. godine, okupiće sve kljčnu aktere iz oblasti zdravstva i zaštite životne sredne, akademsku zajednicu, medicinske ustanove, nevladine organizacije i dr. Uklanjanjem mjernih uređaja koji sadrže živu iz zdravstvenih ustanova  - Crna Gora će biti korak bliže ka ispunjavanju predpristupnih obaveza na putu ka EU, poštujući i preuzete obaveze iz ratifikovane Minamata konvencije".

Državni sekretar u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera  Nenad Vitomirović, govorio je o značaju sprovođenja načela Minamata konvencije u Crnoj Gori kao i o značaju usvojenog novog Zakona o upravljanju otpadom i donošenju novog Državnog plana upravljanja otpadom. On je najavio donošenje novog Akcionog plana za implementaciju Minamata konvencije za period 2025 -2026, za kraj ove godine i naglasio da su u Ministarstvu koje predstavlja svjesni toksičnosti žive i posledica koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i životne sredine, te potvrdio da  predano na uspostavljanju adekvatnog pravnog osnova koji je usklađen sa EU legislativom.

Generalna direktorica direktorata za javno zdravlje u Ministarsvu zdravlja, dr Ivana Živković istakla je važnost uspostavljanja sistema za bezbjedno upravljanje opasnim otpadom koji sadrži živu u medicinskim ustanovama.

"Uklanjanje žive iz medicinskih uređaja nije samo pitanje zakonodavstva, već i pitanje zaštite pacijenata i zdravstvenih radnika. Upotreba uređaja koji sadrže živu predstavlja rizik ne samo zbog mogućnosti curenja žive, već i zbog neadekvatnog odlaganja tih uređaja na kraju njihovog životnog vijeka", naglasila je u svom obraćanju dr Živković.

"Digitalni termometri i aneroidni sfigmomanometri su već postali standard u mnogim zdravstvenim ustanovama, smanjujući tako rizik od izloženosti živi. Pored tehničkih aspekata zamjene uređaja, edukacija igra ključnu ulogu. Zdravstveni radnici moraju biti svjesni opasnosti koje nosi živa i pravilno obučeni za korišćenje novih, sigurnijih tehnologija. Takođe, moramo obezbijediti da pacijenti budu informisani o rizicima žive i prednostima novih uređaja, što se nadamo da će se kroz ovaj projekat postići. Na ovom putu, međutim, suočavamo se i sa izazovima. Zamjena svih uređaja koji sadrže živu zahtijeva značajna finansijska sredstva i logističku podršku. Ipak, smatram da je ulaganje u zdravlje naših građana i zaštitu životne sredine prioritet koji nema cijenu", zaključila je dr Živković.

Foto: Svjetska zdravstvena organizacija u Crnoj Gori

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine, dr Milan Gazdić, naglasio je da je realizacija projektnih aktivnosti važan korak naprijed na našem putu u EU, navodeći:

"Nema dileme u vezi sa činjenicom da je živa  jedna od najopasnijih supstanci koje se koriste u različitim industrijama, uključujući i medicinsku. Ovaj metal, poznat po svojoj toksičnosti, ima dugotrajan i štetan uticaj na životnu sredinu i ljudsko zdravlje. Ukoliko živa dospije u životnu sredinu, može kontaminirati vodene ekosisteme, zemljište i vazduh, a ulazeći u lanac ishrane direktno i indirektno ugrožava i ljude i životinje''.

Gazdić istakao značaj adekvatnog upravljanja otpadom koji sadrži živu i koji je kao takav kategorisan kao opasni otpad, navodeći da izazovi i dalje postoje u pogledu nedovoljne infrastrukture, nedostatka specijalizovanih postrojenja za tretman otpada, i ograničene svijesti javnosti o pravilnom rukovanju opasnim otpadom, kao i činjenica da u Crnoj Gori ne postoji deponija za opasni otpad. On je dodao da će Agencija za zaštitu životne sredine pružiti svu potrebnu podršku ovom projektu, jer je misija Agencije da štiti i unapređuje kvalitet životne sredine u Crnoj Gori.

Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, dr sci Mina Brajović, pozdravila je posvećenost Vlade Crne Gore implementaciji Minamata konvencije i globalnom konsenzusu o združenom i ciljanom djelovanju na smanjenju prijetnji i opasnosti od zagađenja živom. Prepoznajući je kao kredibilnog partnera u realizaciji ratifikovane Konvencije, Crna Gora je identifikovana kao jedna od pet zemalja na globalnom nivou koje će biti korisnice globalnog projekta Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama  - kako bi se smanjile emisije žive iz sektora zdravstva. Dr Brajović je istakla da ukupna količina žive koja se realizacijom projektnih aktivnosti planira eliminisati na globalnom nivou, uz učešće CG,  iznosi 29,2 tone, sto će se postići kroz regulisanje pitanja nabavki i adekvatna rešenja za upravljanje otpadom koji sadrži živu.

"Svjedoci smo da od početka industrijske revolucije raste nivo otpuštanja i koncentracije žive u životnu sredinu. Vremenom ovaj teški metal postaje teško breme i  veliki izazov savremenog društva dominantno zbog ponašanja i aktivnosti čovjeka - bilo da je riječ o sagorijevanju fosilnih goriva, koja se koriste u industriji ili domaćinstvima, spaljivanju otpada, rudarenju u potrazi za zlatom, živom ili drugim metalima i tako zapravo živa dospijeva u životnu sredinu i  zagađuje vazduh, vodu, zemljiste i ekosisteme. Kada jednom na ovaj način dospije u prirodu, za živu više ne postoje granice – ona se daleko transportuje hemisferom  prije nego se deponuje. U zavisnosti od forme, živa može da ostane u vazduhu do jedne godine", zaključila je dr Brajović.

Ona je podsjetila je da je do kraja marta ove godine, 148 zemalja ratifikovalo Minamata konvenciju, uključujući i 40 zemalja EURO regiona, medju kojima je i Crna Gora. Dr Brajović je izrazila zadovoljstvo što je SZO prepoznata kao pouzdan partner na globalnom nivou zadužen za implementaciju projekta. "Ovo je još jedna važna prilika da se kroz snažnu multisektorsku saradnju i široka partnerstva na svim nivoima, uloži napor u stvaranju održive budućnosti i razvoja po mjeri zdravlja svakog građanina, i ubrza proces evropskih integracija  Crne Gore i napravi novi korak na planu zelene transformacije u funkciji zaštite zdravlja životne sredine i zdravlja čovjeka", zaključila je dr Brajović.