Oni koji često koriste i pripremaju hranu određenim kuhinjskim priborom koji imaju već duže vrijeme, trebali bi razmisliti o kupovini novijih modela ako su njihovi trenutni zastarjeli i istrošeni.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Kuhinjski pribor i posuđe kao dio svakodnevnog života značajno pridonose pripremi porodičnih  obroka i društvenih okupljanja, ali s vremenom mogu postati opasni za korištenje dovodeći u opasnost kuvanje i sigurnost u domu.

Bohdan Duha, direktor firme CreoGlass, naglašava potrebu za njihovim periodičnim pregledom i obnovom, piše Express.

Kuhinjski pribor se mora mijenjati

Komentarisao je: “Kuhinjsko posuđe se često zanemaruje, ali može značajno uticati na vaše iskustvo kuhanja i cjelokupno zdravlje. Pobrinite se da je posuđe u dobrom stanju.”

Nabrojio je četiri kuhinjska predmeta koja “trebate odmah baciti u smeće”. Iako mnogi godinama čuvaju kuhinjsko posuđe, njegovo obnavljanje je imperativ za očuvanje vaše dobrobiti.

1. Oštećen tiganj  koji se ne lijepe

Neprianjajuće tiganje nužne su u svakoj kuhinji, omiljen zbog jednostavne upotrebe i jednostavnog čišćenja. Međutim, ako se neprianjajuća površina počne trošiti s krhotinama ili ogrebotinama, može otpustiti štetne tvari poput PFOA ili PTFE u vaše obroke. Ove tvari mogu predstavljati značajnu opasnost po zdravlje, posebno kada se  tiganj jako zagrije. Korištenje oštećenog neprianjajućeg tiganja  ne samo da ugrožava sigurnost vašeg posuđa, već utiče i na ukus jer se hrana može zalijepiti za izloženi metal i zagorjeti.

Duha je upozorio korisnike: “Ako neprianjajuće tave pokazuju znakove istrošenosti, kao što su ogrebotine, krhotine ili izblijeđeni premaz, vrijeme je da ih zamijenite. Potražite visokokvalitetno neprianjajuće posuđe koje ne sadrži PFOA , ili razmislite o prelasku na alternative kao što su nehrđajući čelik ili lijevano željezo, koji su izdržljiviji i mogu podnijeti više temperature bez opasnosti od ispuštanja toksina.”

Osim toga, Duha je preporučio redovito održavanje, uključujući korištenje drvenog ili silikonskog pribora umjesto metalnih strugala kako bi se produžio život neprianjajućeg tiganja

2. Dotrajale drvene kašike

Drvene kašike se koriste u mnogim kuhinjama, ali s vremenom se mogu istrošiti, napuknuti ili raspuknuti. Porozna priroda drva olakšava česticama hrane, vlazi i bakterijama da prodru u te pukotine, stvarajući pogodno tlo za gljivice, zbog kojih se možete razboljeti. To ne samo da predstavlja rizik za higijenu, već može uticati i na ukus jela. Osim toga, krhotine istrošenih drvenih kuhača mogu se odlomiti u hranu, što predstavlja opasnost od gušenja ili  povreda, prenosi Net.hr.

Duha je naglasio: “Redovno  pregledavajte svoje drveno posuđe ima li znakova oštećenja, poput pukotina, promjene boje ili neugodnog mirisa. Ako vaše kašike  pokazuju bilo koji od ovih znakova, vrijeme je da ih zamijenite. Razmislite o ulaganju u drveno posuđe izrađeno od tvrđeg drva poput javora ili masline, koje je otpornije i manje upija vlagu. Možete prijeći na posuđe od silikona ili bambusa, koje nudi slične prednosti bez iste osjetljivosti na pucanje ili razvoj bakterija.”

3. Zarđali noževi

Oštar i dobro održavan nož nužan je u svakoj kuhinji, ali kada sehrđa počne pojavljivati, to je znak za uzbunu – da bi mogao biti opasan. Ne samo da rđa može ugroziti preciznost noža i potencijalno unijeti opasne metalne čestice u hranu, takođe povećava rizik od ozljeda jer je sklonija klizanju.

Duha savjetuje: “Kako biste spriječili stvaranje rđe u budućnosti, pobrinite se da vaši noževi budu temeljito osušeni nakon pranja i izbjegavajte ih ostavljati u vlažnim uvjetima. Čuvajte ih u stalku za noževe ili u umetku za ladice kako bi oštrice bile suve i sigurne. Redovno podmazivanje noževa, posebno oštrica od ugljičnog čelika, takođe može pomoći u njihovoj zaštiti od rđe.”

4. Iskrivljeno plastično posuđe

Iako je plastično posuđe uobičajeno u mnogim kuhinjama, kada se počne topiti ili savijati, vrijeme je da razmislite o zamjeni.

“Plastično posuđe, iako je pristupačno i svestrano, nije neuništivo. Visoka temperatura može uzrokovati njihovo topljenje, iskrivljenje ili čak otpuštanje štetnih hemikalija poput BPA ili ftalata u hranu”, upozorava Duha.