Vakcinacija i redovna higijena ključne su za zaštitu zdravlja djece u vrtiću i očuvanje kolektivnog imuniteta, čime se značajno smanjuje rizik od izbijanja epidemija zaraznih bolesti, kazala je glavna medicinska sestra u JPU “Đina Vrbica”, Ljiljana Đurović.

Foto: PR Centar

Ona je, u intervjuu za PR Centar, podsjetila da nas vakcine štite od mnogih zaraznih bolesti.

“Sve obavezne vakcine se nalaze u “kalendaru vakcinacije”. One nam omogućuju izgradnju kolektivnog imuniteta, koji nas čuva od epidemija, a djeca su najugroženiji dio populacije kada su pandemije u pitanju. I to ne smijemo da zaboravimo. Zato je vakcinacija djece neophodna za očuvanje njihovog zdravlja i zdravlja cijele zajednice”, istakla je Đurović.

Pojasnila je da su potvrde od ljekara neophodne, jer su one medicinski dokument koji daje uvid u zdravstveno stanje djeteta.

“Na potvrdama se uglavnom nalalazi vakcinalni status i neke napomene kao što su alergije ili neka hronična oboljenja”, dodala je Đurović.

Upitana zašto roditelji treba da traže opravdanje nakon odsustva, Đurović je kazala da je opravdanje kao i potvrda medicinski dokoment kojim ljekar odobrava ponovni boravak u vrtiću odnosno potvrđuje da je dijete ozdravilo i da ponovo može da boravi u kolektivu.

Govoreći o najčešćim zaraznim bolestima u vrtiću, kako ih prepoznati i kako se boriti protiv njih, Đurović je kazala da su najčešće zarazne bolesti u vrtiću respiratorne infekcije i stomačni virusi.

“Periodično se jave i neka druga zarazna oboljenja kao što je konjunktivitis, bolest “usta, šaka i stopala”, boginje (varicella). Rijetko se jave neka druga zarazna oboljenja poput mononukleoze, šarlaha i šuge. Najčešći simptomi su povišena temperatura, kašalj, curenje iz nosa, crvenilo očiju, tečne stolice, kožni osipi I sl”, rekla je Đurović.

Istakla je da je prevencija najbolja odbrana protiv zaraznih bolesti.

“U vrtiću se sprovodi redovna higijena, presvlačenje posteljine, dezinfekcija radnih površina (krevetića, igračaka..). Kada je u pitanju šuga, neophodno je presvlačenje posteljine, otkuvavanje na visokim temperaturama i peglanje. Takođe peru se i peglaju zavjese ukoliko ih ima u prostoriji. Sve ovo se obavlja odvojeno od ostalog rublja”, rekla je Đurović.

Pojasnila je i da je obavezna dezinfekcija cijele prostorije, podova, radnih stolova, kvaka, tepiha, kao i dezinfekcija igračaka.

“U slučaju sumnje na zaraznu bolest medicinska sestra obavještava roditelje, I čeka povratnu informaciju od ljekara pedijtra ili IJZCG. Lanac komunikacije u slučaju zarazne bolesti je veoma bitan radi pravovremenog reagovanja i prevencije širenja zarazne bolesti”, rekla je Đurović.

Istakla je da je saradanja vrtića sa zdravstvenim institucijama neophodna i gotovo svakodnevna.

“Na taj način dobijamo nove informacije u slučaju zaraznih bolesti. Takođe, imamo saradnju sa ljekarima koji prate djecu koja borave kod nas. Sa zdravstvenim institucijama se organizuju brojna predavanja i edukacije za zaposlene”, navela je Đurović.

Prema njenim riječima, podaci koje roditelji dostave vrtićima moraju biti tačni da bi u svakom momentu mogli obavijestiti roditelja u slučaju potrebe (povišena temp., povraćanje, proliv, povreda i sl).

“Takođe, važno je naglasiti u slučaju da dijete ima bilo kakav zdravstveni problem, roditelj je obavezan dostaviti medicinsku dokumentaciju koju medicisnka sestra uredno čuva I postupa po njoj ukoliko je potrebno”, navela je Đurović.

Ukazala je da se dobrom komunikacijom između roditelja i medicinskih sestara stiče povjerenje, saznaje sve što je potrebno o djetetu, razmjenjuju mišljenja i savjeti.

“Dobrom komunikacijom gradi se povjerenje između roditelja i medicinskih sestara, pravovremeno se prepoznaju problemi i na njih reaguje”, dodala je Đurović.

Upitana da li su zadovoljene dnevne potrebe za hranom i tečnošću u toku boravka u vrtiću, Đurović je pojasnila da nutricionista-dijetetičar sastavlja mjesečni plan ishrane na osnovu “Normativa”, koji je urađen u saradnji sa Institutom za javno zdravlje.

“Ishrana u vrtiću zadovoljava 75 odsto ukupnih potreba za hranom na dnevnom nivou. A što se tiče unosa tečnosti pored redovnih napitaka i termina za davanje vode, svakom djetetu u skladu sa potrebama se dodatno daje tečnost. Takođe, u ljetnjem periodu djeci se češće nudi voda”, rekla je Đurović.

Govoreći o preporukama za ishranu i ukidanje kašaste hrane, Đurović je kazala da su opšte preporuke da djeca, kada je u pitanju mlađa jaslena grupa, već u drugom polugođu radi razvijanja akta žvakanja, pređu na čvrstu hranu, ali da je potrebno uzeti u obzir indivudalne potrebe djece.

Đurović je kazala da se rast i razvoj djeteta u vrtiću prati redovnim mjerenjem tjelesne težine i tjelesne visine djeteta, dva puta godišnje, a da se podaci unose u portfolio djeteta.

Govoreći o odvikavanju pelena u vrtiću, Đurović je kazala da se pelene mijenjaju najmanje tri puta u toku boravka, a u zavisnosti od potrebe djeteta češće.

“Svako dijete je individua za sebe, ali na medicinskoj sestri je da prepozna njegove potrebe i da u saradnji sa roditeljima uči dijete o samostalnom obavljanju fizioloških potreba (koristeći tutu)”, rekla je Đurović.

Odgovarajući na pitanje o režimu dana u vrtiću, Đurović je kazala da ustanova ima vidljivo istaknut režim dana u svim vaspitnim jedinicama.

“Prijem djece je od 6 do 8 sati nakon čega slijedi doručak. Svako odstupanje od satnice odnosno kašnjenje, dovodi i do kašnjenja u režimu dana. Djeca kasnije dobijaju doručak, a poštovanje režima dana je bitno i za djecu jer na taj način razvijaju zdrave navike”, zaključila je Đurović.