U emisiji “Naglas” gledajte stavove sagovornika o odnosima Crne Gore sa zemljama okruženja na putu ka EU. Profesor na FPN-u Miloš Bešić kazao je da se kada se govori o susjedskim odnosima, veoma je bitno staviti sve stvari u odgovarajući kontekst.

Foto: YouTube screenshot/MediaBiro, arhiva

“Moraju se uzeti u obzir stvari koje su se dešavali u zajedničkoj državi – Jugoslaviji, a onda i stavri koje su se dešavale poslije toga”, naveo je on.

Kaže da je situacija u Crnoj Gori specifična jer ima duboko podijeljeno nacionalno biće.

“Pored toga što je pravoslavni korpus podijeljen, ima i veliki broj manjina. I svaka od tih manjina ide ka svojoj matici, na jedan ili na drugi način”, kaže Bešić.

Bešić pojašnjava da je u Crnoj Gori ključan nacionalni identitet.

“Veći broj grupa pravi političke mostove ka zemljama koje doživljavaju kao svoju maticu”, kaže Bešić i dodaje da sve te stvari utiču na regionalne odnose. Ocijenio je da danas imamo situaciju da umjesto da Crna Gora sve više liči na Evropu, Evropa sve više liči na nas.

Ocjenjuje da u skorije vrijeme “nećemo izaći iz okvira nacionalizama”.

Kaže da se danas raspravlja o otvorenim pitanjima jer nijesu riješeni kad je trebalo da budu, i jer ne postoji politička volja.

“Do svega dolazi je su ovdje nerazriješeni odnosi između nacija i država”, istakao je Bešić. Dodaje da imamo i nedoraslu i nezrelu političku elitu.

Bivši ministar vanjskih poslova i diplomata Miodrag Lekić saopštio je da nije siguran da imamo odlične odnose sa susjedima, a što političari često naglašavaju..

“Radije bih radio na jačanju tih odnosa, nego proklamovao dobre odnose. Susjedi inače imaju komplikovane odnose, što potvrđuje i istorija. Odnosi su uvijek delikatni, pa se kaže i da je geografija sudbina”, istakao je Lekić. Susjedi su jedna velika tema, kaže Lekić.

“Tema je veoma kompleksna i zahtijeva ozbiljno vođenje zemlje”, istakao je Lekić.

Istakao je da žali zbog napada na Dubrovnik, i naglasio da je sve to u tom momentu bio dio jedne šire priče.

“Priča nije baš jednostavna”, kaže Lekić. Govoreći o Prevlaci, istakao je da Crna Gora ima mnogo razloga da se bori za Prevlaku, ali da ministri ne rade ništa.

“Pojavila se Rezolucija Savjeta bezbjednosti koja je, na neki način, proglasila Prevlaku ničijom zemljom. Uvaženo je da tu postoji problem, sa argumentima i na jednoj i na drugoj strani. Crna Gora ima ozbiljne argumente da se bori za Prevlaku. U ovoj varijanti, ulaz u Boku Kotorsku je zajednički. Uvijek u istoriji, ko je držao Boku, držao je i Prevlaku. To je jedno veoma delikatno pitanje. Ali ministri ništa ne rade”, istakao je on.

Novinar i publicista iz Dubrovnika Luka Brailo kazao je da su se neka otvorena pitanja koja je Hrvatska imala sa Crnom Gorom stavila “ispod tepiha” nakon što se bivši šef države Milo Đukanović izrazio žaljenje u Cavtatu.

“Posebno su pod tepih stavljene stvari za vrijeme vlade Ive Sanadera. I Plenkovićeva vlada je nastavila s istim ponašanjem sve do Rezolucije o Jasenovcu. Tek nakon toga su s obje strane izbile strelice, frcaju iskre i dolazi se do toga da, nakon što se pričalo da je situacija bolja, najednom se opet pojavilo ono što je bio problem 90-ih godina”, istakao je Brailo.

Istakao je da je, recimo po pitanju Prevlake, sve puno nekakve “verbalne parade”, već 30 godina.

Brailo kaže da vojna sukcesija na području bivše Jugoslavije nije završena. To je istakao govoreći o brodu Jadran, i naveo da i u tom slučaju nije ozbiljno rađeno na rješavanju tog pitanja, te da neke komisije zadužene za praćenje ovih pitanja godinama djeluju bez rezultata.

Istoričar Goran Cvjetinović ocjenjuje da je došlo do zaoštravanja odnosa između Hrvatske i Crne Gore.

“Ja bih podijelio odnose Hrvatske i Crne Gore na područje problema Dubrovnika i Crne Gore, jer svi problemi su vezani za Dubrovnik. Hrvatska generalno i ne obraća pažnju na Crnu Goru, fokus joj je na BiH”, istakao je on.

Ističe da Hrvatska zapravo treba da pomogne proevropskim snagama, a da pritom misli na premijera Milojka Spajića. Dodaje da neka otvorena pitanja još uvijek nijesu riješena.

“Mi ratni dio nijesmo ni riješili. Ta četiri batinaša iz Morinja, nije to to. Nijesu oni došli sami jer nijesu imali šta raditi. Nijesmo riješili ni ratnu štetu. Ono što piše na ploči u Morinju je strašno. Sadržaj na ploči je uvredljiv i trebao bi biti uvredljiv i za dobar dio Crnogoraca. Jer tamo piše da je uslijed velikosrpske agresije taj logor poslužio da bi se osramotilo ime i duh Crne Gore. Mi znamo ko je vodio vojsku, postoje zapisi ko je organizovao priču i hajku na Dubrovnik. To nijesu ona četiri batinaša, niti dva admirala. Dubrovnik je spaljen do temelja, i mi smo sve to zaboravili jer su međunarodne sile dogovorile da je ovaj sad dobar momak jer je okrenuo leđa ovome u Beogradu, i mi smo sve to zaboravili”, istakao je Cvjetinović

Kaže da će to i dalje opterećivati odnose.