Sve je više djece koja nijesu spremna da na vrijeme krenu u osnovnu školu, ove godine ih je 630. Prema podacima Ministarstva prosvjete, broj djece kojima je odložen upis u prvi razred veći je za 0,3 odsto u odnosu na prethodnu školsku godinu.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Stručnjaci upozoravaju da su najčešći razlog govorno – jezičke smetnje kao manifestacija disfunkcionalnog razvoja od najranijeg perioda odrastanja djeteta.

„Tu je niz drugih razloga, emocionalna nezrelost koju procijene stručnjaci, pedijatri, onda potreba roditelja koji smatra da njegovo dijete nije dovoljno zrelo, onda možemo i da diskutujemo da li je taj program adekvatan za djecu od 6 godina“, kaže logoped Senka Živković.

Dodaje da se roditelji i samoinicijativno opredjeljuju za odlaganje upisa djeteta u školu.

Defektolog Željko Darmanović ističe da upis u redovnu školu treba da bude primarni cilj kako roditelja, tako i stručnjaka.

„Izbor je redovna škola uvijek, upravo zbog te socijalizacije, komunikacije, jer imamo dosta djece sa smetnjama u redovnim školama. Roditelj ima pravo da upiše dijete, ali ako vide da zaista ne može, a imamo dosta slučajeva da djeca prelaze u našu ustanovu ali su eto pokušali i to je potpuno u redu“, navodi Darmanović, magistar defektoloških nauka.

 Djeca najbrže razvijaju govorno jezičke sposobnosti do treće godine starosti, kažu stručnjaci. Ističu da je do tog perioda važno izbjegavati korišćenje tehnologije, kako ne bi došlo kašnjenja u razvoju djeteta i odlaganja upisa u školu.

„Ovo što sad vidimo su nuspojave tehnologije, zloupotreba praktično, gdje dijete jako puno provodi pored ekrana da gleda sadržaje neprimjereno njegovom uzrastu, gdje koristi samo dva prsta, a koliko je važna ta motorika ruke, i ono skrolovanje, gdje nema cijele šake, i to je onda loša stvar“, kazala je Živković.

Djece sa poteškoćama u govoru je sve više, a kadra sve manje, zbog čega se roditelji sve češće opredjeljuju za liječenje van zemlje jer se na pregled kod logopeda čeka i do mjesec.

„To je opšte poznato da nedostaje kadar. Skoro 600.000 eura Crna Gora godišnje izdvaja za tretmane van Crne Gore“, kazao je Darmanović.

Živković ističe da je očigledno da nedostaje kadra.

„Ja sam danas zakazivala termine za početak novembra, i to je jedna ogromna lista i to je jedan ogroman broj djece“, navela je Živković.

Neophodno je preventivno djelovati u suzbijanju faktora koji utiču na disfunkcionalan razvoj djeteta i obezbijediti mu najbolje uslove za odrastanje posebno do treće godine života, zaključuju sagovornici Gradske.