Broj medija koji su dio kolektivnog samoregulatornog tijela povećao se sa 17 na 55, uz tendenciju daljeg rasta, a konstantno raste i broj medija koji imaju ombudsmana ili interno tijelo za praćenje poštovanja etičkih standarda, što predstavlja napredak u jačanju odgovornosti i profesionalizma u crnogorskom medijskom prostoru.

Foto: PR Centar

To je poručila ministarka kulture i medija dr Tamara Vujovićna pres konferenciji „Samoregulacija u Crnoj Gori: Izazovi i prilike“, koju je organizovala Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).

Vujović je istakla da je medijska samoregulacija ključni mehanizam za unapređenje profesionalizma i etike u crnogorskim medijima, a cilj je izgraditi odgovoran, profesionalan i medijski prostor oslonjen na slobodu izražavanja, ali i na poštovanje novinarskih standarda. 

„To je temelj svakog demokratskog društva, i upravo samoregulacija tu igra ključnu ulogu. Jedna od ključnih promjena, koja se već pokazala izuzetno korisnom za jačanje samoregulacije, jeste novina uvedena novim Zakonom o medijima. Ova promjena odnosi se na dodatne uslove koje osnivači medija moraju ispuniti kako bi mogli konkurisati za sredstva iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Naime, svi osnivači medija sada moraju biti članovi eksternog samoregulatornog tijela ili imati uspostavljeno interno tijelo, u suprotnom, neće moći učestvovati na javnim konkursima za dodjelu sredstava iz Fonda. Rezultati koje vidimo su ohrabrujući – broj medija koji su dio kolektivnog samoregulatornog tijela povećao se sa 17 na 55, uz tendenciju daljeg rasta“, naglasila je Vujović.

Dodala je i da je da konstantno raste broj medija koji imaju ombudsmana ili interno tijelo zaduženo za praćenje poštovanja etičkih standarda.   

„Do stupanja na snagu novog Zakona, imali smo svega 10 odsto medija koji su bili uključeni u neki oblik samoregulacije. Od preko 200 medija upisanih u Evidenciju medija, samo njih 20 je bilo dio samoregulatornih tijela. Usljed promjena u zakonodavstvu i novih uslova za konkurisanje za sredstva iz Fonda, svjedočimo konstantnom porastu ovog broja. Do narednog konkursa za Fond očekujemo da će oko 50 odsto medija ispuniti kriterijume i postati dio kolektivnog ili internog samoregulatornog tijela, što predstavlja veliki napredak u jačanju odgovornosti i profesionalizma u crnogorskom medijskom prostoru“, rekla je Vujović.

Navela je da je kroz Fond već opredijeljeno pet odsto sredstava za samoregulaciju, što će, kada se Fond uveća, prema novom zakonu sa 0.09 odsto na 0,2 odsto tekućeg budžeta, iznositi preko 100 hiljada eura.

„Uprkos napretku koji smo ostvarili kroz reformu medijskih zakona, suočeni smo sa značajnim izazovima kada je riječ o efikasnosti primjene samoregulacije. Veliki dio građana, ali i medijskih profesionalaca, nije dovoljno upoznat sa konceptom medijske samoregulacije. To je jasan signal da moramo intenzivirati edukaciju, kako bi svi, od novinara do publike, razumjeli važnost ovog mehanizma za jačanje povjerenja javnosti u medije. Administracija koju predvodim je kroz Akcioni plan Medijske strategije preduzela niz koraka što se tiče jačanja samoregulacije, pa tako trenutno aktivno radimo na kampanji koja ima za cilj edukaciju građana o njihovim pravima kada je u pitanju podnošenje prigovora na neetično ili neprofesionalno medijsko izvještavanje“, istakla je Vujović.

Radi se, kako je dodala, na analizi o izazovima sa kojima se mediji suočavaju prilikom priključivanja samoregulatornim tijelima, a taj dokument će dati konkretne preporuke za prevazilaženje tih prepreka.

„U okviru naših aktivnosti, organizovaćemo i promociju dobrih praksi kroz medijske kampanje koje će široj javnosti približiti benefite samoregulacije, kao i redovne okrugle stolove na kojima će se razgovarati o odgovornosti samoregulatora, uz učešće svih relevantnih medija. Ključni cilj je da podstaknemo medije da pređu iz stanja sukoba u konstruktivnu saradnju kroz ovaj oblik samoregulacije. Saradnja između različitih medijskih kuća, koje su možda imale različite poglede i uredničke politike, od suštinskog je značaja za jačanje profesionalnih standarda u našem medijskom prostoru. Svaki medij mora prepoznati važnost ovog procesa i aktivno učestvovati u njemu, jer bez samoregulacije nema ni povjerenja javnosti“, smatra Vujović.

„Naš krajnji cilj je uspostavljanje adekvatnog i održivog mehanizma za unapređenje profesionalnog novinarstva u Crnoj Gori, što je jasno postavljeno kroz Medijsku strategiju i Akcioni plan za 2024/2025. Promocija dobrih praksi i podsticanje medija da poštuju mehanizme samoregulacije ključni su za izbjegavanje neprofesionalnog, „tabloidnog“ izvještavanja i za kreiranje odgovornog novinarskog sadržaja koji informiše građane na objektivan i profesionalan način“, jasna je Vujović. 

Foto: PR Centar

Na pres konferenciji je predstavljen izvještaj ,,Samoregulacija u Crnoj Gori: Izazovi i prilike'', koje je naručila Misija OEBS-a u Crnoj Gori,  a sprovela agencija DAMAR, u okviru aktivnostiMinistarstva kulture i medija. 

Izvještaj se zasniva na istraživanju sprovedenom u junu i juluove godine, korišćenjem kombinovane metode, kroz 22 polustrukturisana kvalitativna intervjua sa novinarima, urednicima, vlasnicima medija i regulatorima i istraživanjejavnog mnjenja na reprezentativnom uzorku od 1.002 ispitanika, odnosno crnogorskih građana starijih od 18 godina.

Neki od ključnih nalaza kvantitativnog dijela istraživanjapokazali su da čak četiri od pet ispitanika (74,5%) nisu upoznatisa konceptom medijske samoregulacije, dok samo jedan odčetiri (25,5%) poznaje ovaj termin, pri čemu gotovo 60 odstoispitanika koji su izrazili poznavanje koncepta su vrlo zadovoljnitrenutnim stanjem. Sa druge strane, intervjui sa predstavnicima medija i institucija, su pokazalirelativno visok stepen upoznatosti sa procesom samoregulacije i ograničen nivo povjerenja u sistem (samo)regulacije. 

Preovladava stav medijskih poslenika da izražena podjela na crnogorskoj medijskoj sceni onemogućava postojanje jedinstvenog samoregulativnog tijela.

Foto: PR Centar

50,1 odsto građana podržava odluku Vlade da finansijski podržiproces samoregulacije. Stav prema državnom učešću u podršcimedijima je uglavnom pozitivan, a 65,5 odsto ispitanika iz medija smatra da bi svi mediji u Crnoj Gori trebalo da budu dio jedinstvenogtijela za samoregulaciju. Kada je riječ o regulaciji sadržaja nadruštvenim mrežama, 61,5 odsto ispitanika vjeruje da većedržavne regulative nisu potrebne, dok 38,5 odsto podržavanjihovo uvođenje.

Neke od ključnih preporuka istraživanja odnose se na pokretanjekampanja, održavanje obuka, debata, studijskih posjeta i razmjene iskustava za promociju samoregulacije, sa ciljempodizanja svijesti kod što većeg broja građana i daljegunapređenja sistema samoregulacije, razmatranje mogućnosti formiranja jedinstvenog samoregulatornog tijela koje bi vodilinezavisni stručnjaci, da sve medijske kuće treba da primjenjujusamoregulaciju ili uspostave interne etičke smjernice i mehanizme za samoregulaciju, ili da se pridruže eksternomsamoregulatornom tijelu ako već nije uspostavljeno, kao i da proces samoregulacije treba biti što transparentniji.

Vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a Đovani Gabasi kazao je da rezultati istraživanja upućuju na to da je javnosti potrebnoviše informacija o mehanizmima samoregulacije. 

„Snažna samoregulacija jača medije, što dovodi do odgovornijegizvještavanja i omogućava direktno uključivanje javnosti. Od 2017. godine, sa Tehničkom radnom grupom za samoregulaciju, Misija je podržala razvoj raznih priručnika koji novinarima nude praktične smjernice za tumačenje i poštovanje Etičkog kodeksacrnogorskih novinara“, kazao je Gabasi i dodao da će u 2025. godini, na bazi dosadašnjih rezultata i u saradnji sa SavjetomEvrope, Misija početi zvanični proces izmjena Etičkog kodeksacrnogorskih novinara.