Osnovano sumnjamo da određeni politički subjekti, strukture i predstavnici bivšeg režima, pod koordinacijom kriminalnih grupa, ulažu značajne napore kako bi destabilizovali i srušili 44. Vladu Crne Gore, kazao je Momčilo Leković, poslanik Demokratske Crne Gore.

Foto: YouTube screenshot/Skupština Crne Gore

Leković ističe da je krajnji cilj ovih aktivnosti povratak kontrole nad bezbjednosnim sektorom, što bi kriminalnim organizacijama omogućilo nesmetano ostvarivanje svojih interesa na štetu građana i države Crne Gore.

"Posebno je simptomatično to što su pojedini predstavnici bivšeg režima, praktično preko noći, postali „eksperti“ za likvidacije, javno i detaljno opisujući logistiku i način izvršenja krminalnih zločina. Serija događaja, uključujući ubistvo snajperom na Cetinju samo dva dana pred izbore u Glavnom gradu i spriječenu likvidaciju u Budvi prije toga, stvara osnovanu sumnju da kriminalni klanovi pokušavaju da ponovo utiču na političke prilike u državi i ishode izbornih procesa, koristeći metode koje stvaraju atmosferu panike i haosa",  kaže Leković.

Kako je istakao, serija događaja, uključujući ubistvo snajperom na Cetinju samo dva dana pred izbore u Glavnom gradu i spriječenu likvidaciju u Budvi prije toga, stvara osnovanu sumnju da kriminalni klanovi pokušavaju da ponovo utiču na političke prilike u državi i ishode izbornih procesa, koristeći metode koje stvaraju atmosferu panike i haosa.

“Ovakve aktivnosti izazivaju sumnju da iza njih stoji namjera uspostavljanja kontrole nad državom od strane kavackog i skaljarskog klana”, kazao je Leković.

Prema njegovim riječima, ovo, nažalost, nije prvi put da se kriminalne strukture koriste u političke svrhe i izborne kampanje. Podsjeća da je prepiska iz predizbornog perioda 2020. godine, u kojoj odbjegli policajac Milović obavještava kriminalca Zvicera o “dozvoli” Zorana Lazovića za likvidacije nakon izbora, ukazala na povezanost tadašnjeg bezbjednosnog vrha sa kriminalnim strukturama.

"Milović tada piše: ,,Prije 3-4 dana sam sa starijim sjedio i on mi sam kaže – nemoj do izbora što se ne mora, pod uslovom da se ne naškodi i ne napravi šteta prema vama. Posle izbora neka deru. Al’ baš tako mi rekao – što se mora neka rade i sad, al’ povesti računa da bude što manje”. Prekid serije likvidacija nakon formiranja DPS Vlade nakon što je srušena Vlada Zdravka Krivokapića jasno upućuje na mogućnost postojanja dogovora i kontrole nad ovim procesima, što dodatno potkrepljuje sumnje da kriminalne i političke strukture djeluju po ustaljenom obrascu”, ističe Milović.

Pita da li su iste kriminalne strukture, sada ponovo u dosluhu sa političkim strukturama bivšeg režima i njihovom pomagačima u pokušaju da sruše one koji pošteno upravljaju bezbjednosnim sektorom i na njegovom čelu dovedu tzv. “veziste”, tj. ministre i funkcionere, koji su u stvari advokati mafije.

“Vrlo je vjerovatno da im u tom poduhvatu pomažu i pojedinci iz pravosuđa, koji ne poštuju zakonom propisane rokove za donošenje prvostepenih presuda, što omogućava kriminalcima da izađu iz zatvora i učestvuju u obračunima”, kazao je Leković.

Zatim je dodao.

“I dok je 2016. godine DPS odnosno njihov zamjenik predsjednika odgovarajući na pitanje da li se građani osjećaju bezbjedno sa usmjerenim eksplozijama i mogućnostima da se neko ubije hicem iz snajpera, govorio da: “poštene građane niko ne ubija”, danas kada nemaju kontrolu nad bezbjednosnim sektorom, naprasno iskazuju ogromnu brigu baš za one koji su za vrijeme njihove vladavine, kao što vidimo iz ove izjave, po njima, bili samo obični kriminalci koji i ne zaslužuju da žive. A, da ne govorimo o tome da su u isti koš strpali i slučajno ubijene građane Crne Gore, kojih je bilo bezbroj”, navodi Leković.

Sve ovo, tvrdi on, ukazuje na sumnju postojanja jedne organizovane, udružene sprege između kriminala i politike koja djeluje u cilju pokušaja preuzimanja vlasti i uspostavljanja kontrole nad bezbjednosnim sektorom, kog su izgubili u mandatu 44. Vlade.

“Krajnji cilj ovih sinhronizovanih aktivnosti jeste povratak prethodnog režima i puštanje na slobodu njihovih vlasnika Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Milivoja Katnića i ostalih”, zaključio je Leković.