Petak, 29.11.2024 | 09:25
IZVOR: index.hr

ZELENE OČI ima tek dva posto svjetske populacije - Zašto su toliko RIJETKE?

Jeste li uočili da ste zaintrigirani zelenim očima? To nije iznenađujuće jer su one veoma rijedak i fascinantan vizuelni fenomen.




Foto: Ilustracija, Pixabay

Timothy Sexton, koji ima doktorat iz populacione genetike i više od 18 godina iskustva u genetskoj analizi, rekao je za Newsweek: "Razvoj i rijetkost zelenih očiju pod uticajem su složenih genetskih interakcija i miješanja ljudskih populacija. Kompleksnost tih genetskih faktora, kao i geografske i specifične populacijske varijacije, naglašava zašto su zelene oči među najrjeđim bojama očiju."

"Zelene oči obično su rezultat kombinacije umjerene količine melanina, supstance koja proizvodi pigmentaciju u očima, koži i kosi, i raspršenja svjetlosti u šarenici", navodi.

Koliko su rijetke zelene oči?

Prema studiji objavljenojove godine u časopisu Scientific Reports, najčešća boja šarenice na svijetu je smeđa, koja čini oko 79 posto populacije.

Sexton ističe da se procjenjuje kako zelene oči ima tek dva posto svjetske populacije. Broj zelenih očiju znatno je veći u evropskim zemljama, poput Irske, Škotske, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Njemačke.

Može li se boja očiju promijeniti s godinama?

Boja očiju često se mijenja u djetinjstvu zbog razvoja melanina. Međutim, značajne promjene u odrasloj dobi, poput prelaza iz smeđih u zelene oči, rijetke su i obično nisu uzrokovane prirodnom genetskom varijacijom, napomenuo je Sexton.

Dr. Boparai objasnio je da mnoge bebe imaju svjetlije oči, poput plave ili sive, jer se proizvodnja melanina u šarenici još razvija. Kako rastu, šarenica počinje proizvoditi više melanina, što može uzrokovati tamnjenje očiju u boju lješnika, smeđu ili dublje zelenu. Boja očiju može se mijenjati i zavisno od osvejtljenja, raspoloženju ili odjeći, jer svjetlost utiče na melanin u šarenici. Zelene oči, na primjer, mogu izgledati plavije u određenim uslovima ili boje lješnika na suncu.

U rijetkim slučajevima, medicinska stanja poput iridoshisisa, gdje se slojevi šarenice odvajaju, mogu uzrokovati promjenu boje očiju, uključujući posvjetljivanje zelenih očiju. Takođe, heterokromija, kada svako oko ima različitu boju, može se razviti tokom života.

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

Perić traži smjenu Vukovića, Đurića i Labudovića: Prekoračili ovlašćenja inicijativom za promjenu naziva NB

Petak, 07.08.2026 | 13:03

Predsjednik Skupštine Glavnog grada Srđan Perić pokrenuo je proceduru za razrješenje članova Savjeta JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ Bećira Vukovića, Novice Đurića i Emila Labudovića, smatrajući da su prekoračili svoja ovlašćenja pokretanjem inicijative za promjenu naziva ustanove.

TO Budva: Na rivijeri odmara preko 44 hiljade gostiju

Petak, 07.08.2026 | 12:37

Na Budvanskoj rivijeri trenutno boravi 44.534 registrovana gosta, saopštila je Turistička organizacija (TO) Budva.

Aktivni požari na području opština Bar, Kolašin, Cetinje i Gusinje

Petak, 07.08.2026 | 12:08

Na teritoriji Crne Gore aktivni su požari u Baru, Kolašinu, Cetinju i Gusinju, saopštila je Marijana Marković ispred Operativno komunikacionog centra (OKC).

Kabinet Milatovića: Očekujemo konkretne pravne korake za zaštitu Dvorca na Kruševcu i državne imovine

Petak, 07.08.2026 | 12:05

Kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića saopštio je da je primio odgovor Zaštitnika imovinsko pravnih interesa na inicijativu za preduzimanje hitnih mjera radi zaštite državne imovine povodom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Navode da iz odgovora Zaštitnika nije moguće utvrditi da li je izvršena pravna analiza zakonskih izmjena, da li smatra da postoji nesaglasnost sa Ustavom i zakonima, koje pravne mogućnosti razmatra, niti hoće li i kada donijeti odluku o eventualnom pokretanju postupka pred Ustavnim sudom.

ANKETA: Nove kazne u saobraćaju: 30–60 € za nepoštovanje pješačkog prelaza i do 250 € za korišćenje telefona u vožnji – da li su opravdane?

Petak, 07.08.2026 | 11:35

U Crnoj Gori stupile su na snagu izmjene Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, kojima se uvode stroža pravila i veće novčane kazne za određene prekršaje.

Istorijska presuda protiv Mete: Zbog ugrožavanja djece moraju da plate gotovo milijardu dolara

Petak, 07.08.2026 | 10:31

Američki sud u Novom Meksiku zadao je težak udarac tehnološkom gigantu Meta, naloživši kompaniji da plati dodatnih 567 miliona dolara na ime štete koju su Facebook i Instagram nanijeli mentalnom zdravlju i sigurnosti mladih.

Herceg Novi: Osumnjičenom za davanje mita policajcu određen istražni pritvor

Petak, 07.08.2026 | 10:11

Državljaninu Velike Britanije B.F. (40), osumnjičenom da je policajcu u Herceg Novom ponudio mito kako bi izbjegao sankciju za saobraćajni prekršaj, određen je istražni pritvor nakon saslušanja u Osnovnom sudu u tom gradu.

Izvršen pretres 11 lokacija u pet gradova na sjeveru: Pronađeno oružje, municija i narkotici

Petak, 07.08.2026 | 10:00

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ izvršili su ukupno 11 pretresa stambenih i drugih prostorija na području Bijelog Polja, Berana, Andrijevice, Kolašina i Rožaja.

Šaranović: Od danas na snazi izmjene Zakona o bezbjednosti saobraćaja

Petak, 07.08.2026 | 09:49

Od danas stupaju na snagu izmjene i dopune Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, kojima uvodimo strože mjere, efikasniju kontrolu i snažnije mehanizme za sankcionisanje najtežih saobraćajnih prekršaja, poručio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

ZHMS apeluje na građane: Oslanjajte se isključivo na zvanična meteorološka upozorenja

Petak, 07.08.2026 | 09:32

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) apelovao je na građane i medije da se prilikom informisanja o mogućim vremenskim nepogodama oslanjaju isključivo na zvanična upozorenja, upozoravajući da širenje neprovjerenih prognoza može izazvati paniku i otežati koordinaciju aktivnosti nadležnih službi.