Četvrtak, 12.12.2024 | 11:58
IZVOR: kolektiv.me

Koncert klavirskog trija ARKUS u PONEDJELJAK u KIC-u

Klavirski trio ARKUS prirediće koncert u okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović” u ponedjeljak, 16. decembra, u velikoj sali KIC-a, u 20 sati.




Foto: KIC "Budo Tomović"

Trio u sastavu Nadežda Artamonova, violina, Aleksej Kurbatov, klavir i Sergej Suvorov, violončelo izvešće djela savremenih kompozitora Borisa Ljatošinskog (Trio br. 1 – 1922), Herija Valdo Vornera (Trio – 1921), Alekseja Kurbatova (Trio br. 5 – 2024) i Gevina Brajersa (Lauda con sordino – 2002).

O programu:

Izvanredni ukrajinski kompozitor Boris Ljatošinski (1895-1968) napisao je svoj prvi klavirski trio 1922. godine, u veoma teškom periodu za Ukrajinu. Taj period je dočaran u muzici trija s nevjerovatnom ekspresijom i lirizmom. Razvijajući svoj kasnoromantični muzički stil, Ljatošinski se približio estetici austrijskog ekspresionizma, što povezuje njegovo stvaralaštvo iz 20-ih godina s najsavremenijim tokovima evropske muzike tog vremena. Istovremeno, nije gubio nacionalnu melodijsku osnovu svog rada. Trio se sastoji iz tri stava, a svaki od njih ima svoj upečatljiv karakter i centralni motiv.

Engleski kompozitor Heri Valdo Vorner (Harry Waldo Warner, 1874-1945) komponovao je svoj trio u isto vrijeme kada i Ljatošinski. Vorner je bio violista Londonskog gudačkog kvarteta, poznat po izvođenju programa savremene muzike, koji su obuhvatali tek napisane kompozicije Arnolda Šenberga, Ernsta Dohnanjija, Kolda Debisija i mnogih drugih. Godine 1920, s njegovim radom upoznala se američka mecena Elizabet Kulidž, koja ga je kasnije podržavala i objavljivala njegova nova djela. Njeno pokroviteljstvo koristili su mnogi značajni kompozitori tog vremena, među kojima su bili Semjuel Barber, Bela Bartok, Bendžamin Britn, Artur Honeger i Sergej Prokofjev. Trio se sastoji iz tri dijela i ispunjeno je elegantnim i duhovitim temama.

Trio br. 5 Alekseja Kurbatova (1983-) je novo djelo koje je kompozitor napisao 2024. godine u Podgorici, specijalno za Arkus trio.

Djelo „Lauda con sordino” engleskog kompozitora Gevina Brajersa (Gavin Bryars, 1943–) nastalo je 2002. godine, za netipičan instrumentalni sastav – viola, električna gitara i klavir. To je izuzetno lijepa meditativna kompozicija koja slušaocu omogućava da zaboravi na vrijeme i prostor.

O članovima trija ARKUS:

Violinistkinja Nadežda Artamonova je rođena u Kijevu. Diplomirala je violinu na moskovskom državnom konzervatorijumu „Petar I. Čajkovski” 2004. godine, u klasi prof. Sergeja Kravčenka. Laureat je međunarodnih takmičenja. Nastupala je u prestižnim koncertnim dvoranama u Moskvi, Kijevu, Bonu i dr. Nastupala je kao solista sa orkestrima kao što su Nova Moskovska filharmonija, „Musica Viva”, Orkestar Moskovskog konzervatorijuma, Kamerni orkestar centra „Pavel Slobodkin”, Kamerni orkestar centra „Galina Višnjevskaja“, kamerni orkestar Taruza, Kamerni orkestar Kijeva, Kijevska filharmonija itd. Posvećena je takođe izvođenju savremene muzike.

Sarađivala je sa fondacijom „Rihter” i fondacijom „Borisa Čajkovskog”. Bila je članica stručnog vijeća Direktorata edukativnog programa za kulturu i umjetnost u Moskvi. Bavila se i pedagogijom, te je radila u moskovskoj centralnoj muzičkoj školi, državnom muzičko-pedagoškom institutu „Ipolitova-Ivanova”, te koledžu muzičke i pozorišne umjetnosti „Galina Višnjevskaja“. Mnogi njeni učenici su laureati na međunarodnim takmičenjima i stipendisti raznih fondacija. U saradnji sa Olgom Panomarevom i Aleksejem Kurbatovim organizovala je nekoliko edukativnih koncerata za djecu i odrasle pod nazivom „Kompozitorov rođendan”, „Ključevi klasike”, „Bajke i Muzička putovanja”, koji su uspješno predstavljeni u Puškinovom muzeju u Moskvi. Od 2022. godine živi i radi u Podgorici.

Kompozitor i pijanista Aleksej Kurbatov je diplomirao 2005. godine na katedri za kompoziciju i klavir na moskovskom državnom konzervatorijumu Petar I. Čajkovski u klasi profesora Jurija Lisitčenka i Mihala Voskresenkog.

Kao pijanista je nastupao širom svijeta. Izdao je nekoliko CD-ova za različite izdavačke kuće a njegova izvođenja bila su emitovana na radiju i televiziji Rusije, Jermenije, Belgije, Velike Britanije, Njemačke, Italije, Ukrajine, Hrvatske, Kazahstana. Sarađivao je sa svjetski renomiranim muzičarima kao što su violinisti Vladimir Spivakov, Maksim Vengerov, Vadim Rjepin, violočelista Miša Majski, glumac Žerar Depardje.

Njegov bogati kompozitorski opus sadrži osam simfonija, opere „Crni monah” i „Povratak kući”, te sedam instrumentalnih koncerata, tri simfonijske poeme, brojna vokalna i kamerna djela, filmsku muziku itd. Muzika Kurbatova se izvodi širom svijeta i u prestižnim salama kao što su “Karnegi” u Njujorku, ”Gaveau” u Parizu, Velika sala filharmonije u Sankt Peterburgu, Velika sala Moskovskog konzervatorijuma itd. Mnogi izvođači su uvrstili njegove kompozicije na svojim CD albumima. Bio je takođe pozvan da napiše kompozicije za obavezni program klavirskog takmičenja u Klivlendu (SAD).

Pored toga, održao je majstorske časove u mnogim gradovima širom Rusije i bio je član žirija nekoliko muzičkih takmičenja. Do 2022. godine bio je redovni profesor na moskovskom državnom konzervatorijumu Petar I. Čajkovski. Od 2022. godine živi u Podgorici.

Violončelista Sergej Suvorov rođen je u Moskvi 1984. u muzičkoj porodici. Muzičku školu Gnjesin je pohađao kod ugledne prof. Vere Birine. Studije u Londonu započeo je 1999. godine u klasi prof. Stefana Popova (Purcell Music School i Guildhall School of Music and Drama). Tokom 2025. boravio je u Njemačkoj, gdje je studirao u klasi prof. Jung-Čang Čoa na Akademiji umjetnosti Folkwang u Esenu. Pored toga pohađao je brojne majstorske kurseve kod velikih muzičara kao što su Danil Šafran, Boris Pergamenšikov i Stiven Iserlis.

Nastupao je na scenama u Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi. Sarađivao je sa dirigentima među kojima su Aleksandar Rudin, Lin Tao, Juri Simonov, Evgenij Buškov, Kšištof Penderecki i dr. Svirao je u kamernim sastavima zajedno sa Elenom Tarasovom, Aleksejem Kurbatovim, Nikolajem Luganskim, Alenom Bajevom, Pavelom Nersesjanom i dr.

Osvojio je prve nagrade na međunarodnom takmičenju violončela „Liezen” 1994, Moskovskom takmičenju violončelista 1996. godine, nagradu „Guilhermina Suggia” 2000. i 2001, te na međunarodnom takmičenju „Karl Davidov” u Letoniji 2010. godine. Sarađivao je sa uglednim kompozitorima među kojima je Aleksej Černov koji mu je posvetio Sonatu za violončelo i klavir. Svoj repertoar Suvorov proširuje sopstvenim transkripcijama, među kojima su Sonata za violinu br. 3 Ežena Izaija, violinski koncert Aleksandra Glazunova, Sonata za violu Dmitrija Šostakoviča i koncert za violu Kšištofa Pendereckog. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, napusio je Rusiju i sada živi u Crnoj Gori.

Ulaz je slobodan.

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

OSTALE VIJESTI

Sejfo Seferović gost tribine „Podgoričke priče” u KIC-u

Subota, 25.04.2026 | 09:33

Među umjetnicima koji su svojim djelovanjem obilježili kulturni i umjetnički život Glavnog grada, posebno se izdvajaju oni koji su decenijama posvećeno gradili pozorišnu i filmsku scenu.

Ćalasan: Narodni muzej između tradicije i inovacije, kulturno nasljeđe da bude dostupno svima

Subota, 25.04.2026 | 08:20

Narodni muzej Crne Gore počeo je sa programom obilježavanja 130 godina od osnivanja i 100 godina od obnove rada, a kako ističe direktor Jakša Ćalasan za Portal RTCG, jubilej nije samo prilika za retrospektivu, već i za kritičko promišljanje uloge muzeja danas – šta znači savremenom društvu i kako može biti relevantan novim generacijama.

U ponedjeljak otvaranje manifestacije „Dani Dragana Radulovića“

Petak, 24.04.2026 | 12:00

Manifestacija „Dani Dragana Radulovića“, svečano će biti otvorena u ponedjeljak, 27. aprila, u 11 sati, na platou ispred Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ u Podgorici.

CNP: “Mali bračni zločini” u četvrtak na Sceni Studio

Srijeda, 22.04.2026 | 13:02

Predstava “Mali bračni zločini”, autorski projekat glumaca Marije Đurić i Pavla Bogojevića, prema tekstu Erika Emanuela Šmita, u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta, biće izvedena sjutra (četvrtak, 23. april) na Sceni Studio u 20 sati. Sve ulaznice su rasprodate.

Kotor ponovo na evropskoj mapi: Muzejima nagrada Europa Nostra za projekat “Pacijenca”

Utorak, 21.04.2026 | 17:06

Projekat „Pacijenca” Muzeji Kotor dobitnik je prestižne nagrade Europa Nostra, čime je Crna Gora prvi put nakon gotovo 25 godina dobila ovo značajno priznanje u oblasti očuvanja kulturne baštine.

Otvoren booking za Aman Sveti Stefan: Vila Miločer i plaže od 22. maja, ostrvo od 1. jula

Srijeda, 29.04.2026 | 13:36

Zvanično je otvoren booking za jedan od najprestižnijih hotelskih kompleksa na crnogorskom primorju – Aman Sveti Stefan. Vila Miločer i sve plaže primaće prve goste 22. maja, dok će ostrvo Sveti Stefan biti otvoreno za ljetnju sezonu od 1. jula.

Da li će Švajcarska postati prva zemlja na svijetu koja će ograničiti broj stanovnika? Previše stranaca...

Srijeda, 29.04.2026 | 13:22

Većina Švajcaraca podržava prijedlog predstojećeg referenduma kojim bi se ograničio broj stanovnika Švajcarske na 10 miliona, a podrška toj ideji raste, pokazala je anketa objavljena u srijedu.

Bojović traži rješavanje identitetskih pitanja

Srijeda, 29.04.2026 | 13:17

U okviru 25. sastanka Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), koji se danas i sjutra održava u Evropskom parlamentu u Strazburu, poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović podnio je amandman na predlog zajedničke deklaracije kojim se izražava nezadovoljstvo i zabrinutost što dijalog o identitetskim pitanjima u Crnoj Gori još uvijek nije pokrenut, saopštili su iz Demokratske narodne partije (DNP).

Čekaju dozvolu iz Srbije za transport mlijeka: Ministarstvo i mljekare očekuju da će se uskoro normalizovati otkup

Srijeda, 29.04.2026 | 13:10

Analize mljekarske industrije pokazale da je za investiciju u proizvodnju UHT mlijeka u Crnoj Gori i minimalnu održivost potrebna dnevna prodaja od 40 hiljada litara

Gorčević sa Šnajderom: Politika životne sredine – odgovornost koja nadilazi generacije

Srijeda, 29.04.2026 | 13:01

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, primila je danas ministra za ekologiju, zaštitu klime, zaštitu prirode i nuklearnu zaštitu Savezne Republike Njemačke Karstena Šnajdera.

Vozač školskog autobusa u Podgorica zatečen pod dejstvom alkohola, policija spriječila rizik po djecu

Srijeda, 29.04.2026 | 12:53

Policija u Podgorica sprovodi pojačane preventivne aktivnosti s ciljem unapređenja bezbjednosti saobraćaja, s posebnim fokusom na zaštitu djece u zonama škola i vrtića, saopšteno je iz Uprava policije Crne Gore.

Anđušić: Prihvaćena inicijativa za kontrolno saslušanje zbog stanja u EPCG

Srijeda, 29.04.2026 | 12:47

Odbor za ekonomiju finansije i budžet je prihvatio inicijativu za kontrolno saslušanje čelnih ljudi elektroenergetskog sektora i ministra finansija, povodom loših poslovnih rezultata i rasta zaduženja Elektroprivreda Crne Gore, saopštio je Mihailo Anđušić, politički direktor Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore.

Dojava o bombi u podgoričkoj Gimnaziji bila lažna

Srijeda, 29.04.2026 | 12:40

Gimnazija "Slobodan Škerović" u Podgorici evakuisana je danas zbog dojave da je u njoj postavljena bomba. Pregledom je utvrđeno da je riječ o lažnoj dojavi, nezvanično je rečeno portalu Adria u Upravi policije.

Lakoviću određeno zadržavanje do 72 sata, osumnjičen da je omogućio bjekstvo Milošu Medenici

Srijeda, 29.04.2026 | 12:36

Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu, Saši Lakoviću (36) je određeno zadržavanje do 72 sata. On je jutros, zajedno sa Nemanjom Mučalicom (36) uhapšen zbog sumnje da su izvršili krivično djelo omogućavanje bjekstva Milošu Medenici.

Papović: Grahovac je crnogorski

Srijeda, 29.04.2026 | 12:33

Demokratska partija socijalista (DPS) dostavila je autorski tekst njenog člana, istoričara Dragutina Papovića - Tekst prenosimo u cjelosti: