Tehnologija, posebno vještačka inteligencija, nudi velike mogućnosti za unapređenje ljudskih prava u sektorima poput zdravstva, obrazovanja i sajber bezbjednosti, ali zakonska regulativa, etika, inkluzivnost i saradnja su ključni kako bi se osigurala zaštita ranjivih grupa i stvaranje održivih rješenja.

Foto: PR Centar 

To je poručeno na otvaranju “Tech4Rights samita: Unapređenje ljudskih prava u digitalnom dobu”, koji realizuje Mreža Alumnista Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori (MAUK), uz podršku Britanske Ambasade u Podgorici i Čivning Sekretarijata.

Projekt koordinatorka Tech4Rights samita, Maša Miladinović kazala je da je cilj samita da povežu tehnološku i društvenu sferu, okupljajući stručnjake iz oblasti tranzicije društva u digitalnom dobu.

“Fokus je na načinima kako tehnologija može unaprijediti ljudska prava u ključnim sektorima kao što su zdravstvene tehnologije, obrazovanje, borba protiv dezinformacija, sajber bezbjednost i regulative u oblasti vještačke inteligencije (AI)“, istakla je Miladinović.

Poseban naglasak je, kako je dodala, stavljen na izazove koje donosi sve veća popularnost vještačke inteligencije.

“AI otvara mnoge mogućnosti, ali i pitanja, posebno u pogledu regulacije, etike i potencijalnih zloupotreba, naročito kada su u pitanju mladi i ranjive grupe. Neophodno je razgovarati o tome kako da preduprijedimo negativne posljedice i zaštitimo ljudska prava u digitalnoj eri“, rekla je Miladinović.

Prema njenim riječima, Samit je poziv na akciju u Crnoj Gori i regionu Zapadnog Balkana, gdje su ovakve teme tek na početku popularizacije.

“Važno je što prije otvoriti dijalog o ovim pitanjima kako bismo bili spremni za izazove koje nosi budućnost“, rekla je Miladinović.

Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Dawn McKen istakla je važnost povezivanja inovacija i ljudskih prava, navodeći da su teme poput vještačke inteligencije, zdravstvenih tehnologija, sajber bezbjednosti i borbe protiv dezinformacija ključne za budućnost društava.

Foto: PR Centar 

“Tehnologija mijenja način na koji radimo, učimo i komuniciramo, otvarajući ogromne i uzbudljive mogućnosti. Međutim, ona donosi i nove izazove, posebno kada je riječ o zaštiti ljudskih prava. Naš zadatak je da pronađemo načine kako da iskoristimo tehnologiju za dobrobit svih ljudi, osiguravajući da inovacije ne ugroze vrijednosti poput jednakosti, privatnosti i sigurnost“, poručila je McKen.

Pohvalila je saradnju između Velike Britanije i Crne Gore, ističući značaj zajedničkog rada na praktičnim rješenjima koja unapređuju ljudska prava.

“Ovaj samit je odličan primjer globalnih partnerstava u kojem stručnjaci iz Crne Gore, regiona i svijeta dijele znanje i stvaraju konkretne inicijative za promjene“, navela je McKen.

Govoreći o specifičnim temama konferencije, ambasadorka je naglasila važnost primjene AI u borbi protiv siromaštva, unapređenju mentalnog zdravlja i pristupu obrazovanju. –

“EdTech može donijeti inovacije u obrazovni sektor, sajber bezbjednost može zaštititi najugroženije, a tehnologije za borbu protiv dezinformacija igraju ključnu ulogu u očuvanju integriteta demokratije“, rekla je McKen.

Izvršna direktorka nevladine organizacije Juventas, Ivana Vojvodić istakla je značaj unapređenja povezanosti između zaštite ljudskih prava i IT sektora, naglašavajući važnost uključivanja modernih tehnologija, uključujući vještačku inteligenciju, u proces zaštite i unapređenja prava svih građana.

Foto: PR Centar 

“Jedan od ključnih razloga za pokretanje ove konferencije je potreba za jačom konekcijom između sektora ljudskih prava i IT-a. Posebno se bavimo sigurnošću djece i mladih na internetu, zaštitom od različitih oblika nasilja, što je tema od velikog značaja u svjetlu nedavnih događaja koji su uzdrmali javnost“, kazala je Vojvodić, osvrćući se na protest povodom slučaja nasilja u gimnaziji putem digitalnih platformi.

Na konferenciji se, kako navodi, razmatraju i mogućnosti koje tehnologije pružaju u unapređenju zdravlja, obrazovanja i borbi protiv represivnih režima.

“Moderni alati mogu unaprijediti rano dijagnostikovanje bolesti, podržati mentalno zdravlje, ali i omogućiti neurodivergentnim osobama bolju komunikaciju. U obrazovanju, inovacije poput gejmifikacije, microlearninga i masovnog učenja otvaraju nova vrata ka individualizovanom pristupu i boljim rezultatima učenika“, navela je Vojvodić.

Poseban akcenat stavljen je na borbu protiv dezinformacija.

Danas su dezinformacije veliki izazov, ali uz kritičko mišljenje, medijsku pismenost i tehnološke alate možemo ih efikasnije suzbijati. Borba protiv malignog uticaja i zaštita ljudskih prava u tom kontekstu je od suštinskog značaja“, smatra Vojvodić.

Istakla je važnost pristupačnosti novih tehnologija za sve građane.

“Problem u Crnoj Gori je ograničena mogućnost apsorpcije novih tehnologija, što otežava njihov pravičan i održiv razvoj. Moramo osigurati da tehnologije budu pristupačne, sigurnije i u službi dobrobiti svih, a ne isključivo profita“, poručila je Vojvodić.

Kazala je da je ovo tek početak dijaloga koji će, kroz buduća izdanja konferencije, dalje istraživati kako tehnologije mogu poboljšati kvalitet života građana i unaprijediti ljudska prava.

Istraživačka novinarka Anđela Milivojević osvrnula se na jedan od ključnih, ali često zanemarenih problema sajber bezbjednosti – rodno zasnovano digitalno nasilje, sa posebnim osvrtom na osvetničku pornografiju.

“Kada govorimo o sajber bezbjednosti, često razmišljamo o jakim šiframa ili zaštiti uređaja, ali zaboravljamo na oblike nasilja koji se dešavaju izvan naše kontrole, poput osvetničke pornografije. To nije samo digitalni, već i ozbiljan društveni problem, koji na Zapadnom Balkanu pogađa mnoge žene i djevojke“, istakla je Milivojević.

Kazala je da osvetnička pornografija podrazumijeva dijeljenje intimnih sadržaja bez pristanka, često kao oblik osvete ili ucenjivanja.

“Posljedice ovog čina nisu samo u digitalnom prostoru, već direktno utiču na život žena. Naš mentalitet još uvijek ne shvata šta znači privatnost. Olako osuđujemo žene zbog izražavanja njihove seksualnosti, dok ignorišemo činjenicu da je dijeljenje tih slika ili snimaka čin narušavanja privatnosti i zloupotrebe povjerenja“, rekla je Milivojević.

Smatra da je edukacija ključna u borbi protiv ovog problema.

„Potrebno je podizati svijest o značaju digitalne privatnosti i o tome da dijeljenje intimnih sadržaja bez pristanka predstavlja oblik nasilja. Takođe, policijski službenici i pravosuđe moraju pokazati razumijevanje i profesionalizam u postupanju prema žrtvama. Kada djevojka prijavi ovakvo nasilje, treba da bude shvaćena ozbiljno, a ne odbijena uz komentar ‘Nisi prva ni posljednja’“, navela je Milivojević.

Ocijenila je i da zakoni treba da precizno prepoznaju i sankcionišu sve oblike digitalnog nasilja, uključujući i manipulaciju fotografijama kako bi se stvorili kompromitujući sadržaji.

“Suočavanje sa ovim problemom zahtijeva zajednički napor svih – od države, preko obrazovnog sistema, do medija i zajednice. Osvetnička pornografija nije samo privatni problem žrtava, već društveni problem koji narušava osnovna ljudska prava žena i djevojaka. Borba protiv digitalnog nasilja nije samo tehničko pitanje, već društvena odgovornost. Moramo izgraditi digitalni prostor u kojem će svi, a posebno žene i ranjive grupe, biti sigurni i zaštićeni“, poručila je Milivojević.

Dvodnevni samit okupio je internacionalne eksperte iz oblasti ljudskih prava, AI etike i politika, healthtech, edtech, sajber bezbjednosti i borbe protiv dezinformacija.