Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković osudio je svaki primjer govora mržnje u vezi sa cetinjskom tragedijom koji se plasira na društvenim mrežama i pojedinim portalima i izrazio duboku razočaranost što, kako je kazao, nesagledive razmjere bola nijesu bile dovoljna granica da se ovakav događaj ne koristi za produbljivanje podjela i širenje mržnje.

Foto: YouTube screenshot/MediaBiro

“U očekivanju hitne reakcije nadležnih državnih organa u vezi sa primjerima poput onih koji su danas došli do šire javnosti (tekstovi oblavljeni na portalu Aktuelno), apelujemo na medije da poštuju profesionalne standarde i zakone, te da s posebnom pažnjom administriraju komentare na svojim portalima i/ili društvenim mrežama. Imajući u vidu ulogu i značaj novinarstva u društvu, ovih dana s razlogom je govoreno o profesionalnosti većine crnogorskih medija u izvještavanju o tragičnom događaju na Cetinju. Nažalost, drugačija klima vladala je na društvenim mrežama, koje takođe spadaju u javni prostor u kom je pojedinac odgovoran za objave koje prelaze granice slobode izražavanja”, naveo je Bjeković u reagovanju dostavljenom medijima.

Problem predstavlja, prema njegovim riječima, i situacija da se sporni tekstovi u cilju skretanja pažnje javnosti na nedopustive poruke koje šalju, velikom brzinom prenose na druge portale i profile.

“Pa se i tim interpretacijama širi i/ili podstiče novi talas nezakonitih sadržaja i komentara. Zbog toga je gotovo nemoguće registrovati sve primjere koji su se desili prethodnih dana, naročito na privatnim profilima, ukoliko se na njih ne ukaže nadležnim organima. Iako smo i ranije pozvali da ovaj bezumni zločin ne bude razlog za podjele po bilo kom osnovu, još jednom apelujemo na sve korisnike društvenih mreža da se suzdrže od komentara kojima se podstiču i šire mržnja, netrpeljivost, neprovjereni ili nezakoniti sadržaji, te da poštuju žrtve i bol njihovih bližnjih”, dodao je Bjeković.

Mediji, na kojima je odgovornost više za javnu riječ, važno je, smatra on, da ostanu saveznici institucija u kreiranju atmosfere u kojoj je svakom dozvoljeno da iznese mišljenje, da postavi pitanje i dobije odgovor, ali, kaže, na način kojim se drugima ne ugrožavaju ostala ljudska prava i slobode.

“Iako je sloboda izražavanja temelj svakog demokratskog društva, ona ne predstavlja apsolutno pravo, što znači da podliže ograničenjima. Podsjećamo da je govor mržnje, kao oblik diskriminacije, definisan članom 9a Zakona o zabrani diskriminacije i to kao “svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjina.” Istovremeno, govor mržnje je implicitno prepoznat i kroz Krivični zakonik Crne Gore i kroz Zakon o javnom redu i miru”, poručio je Ombudsman.