Berane, Podgorica, Mađarska, Estonija, Vašington,.. Diploma magistra, doktorske studije,…

Ustupljena fotografija; Foto: privatna arhiva

Sve to i mnogo više, uspjela je da spoji Jana Marjanović, djevojka, čije znanje “briše” sve granice.

Ali, krenimo redom.

Kada se pomenu prirodne i društvene nauke, Jana nikada nije imala dilemu.

Podjednako je voljela da izučava brojke, formule, rješava teške matematičke zadatke, ali uvijek je gajila i posebnu ljubav prema pisanoj riječi, dok se znanje stranih jezika podrazumijevalo.

Prirodne nauke kao prvi poziv

Sve to tadašnjoj djevojčici iz Berana, nije bilo teško da postiže.

Školu nikada nije posmatrala kao obavezu – učila je sa znatiželjom, pa i ne čudi što je u đačkoj knjižici nizala samo petice, uz diplomu Luča.

Ipak, kada je na kraju srednjoškolskog obrazovanja Jana morala da izabere kojoj oblasti želi posebno da se posveti, nije imala dilemu – prirodne nauke bile su njen prvi izbor, posebno matematika, biologija i hemija.

Kako otkriva u razgovoru za portal Kolektiv me, imala je želju da upiše Medicinu ili Farmaciju, nešto iz oblasti zdravstva, što su joj i preporučivali.

“Međutim, slijedom okolnosti odlučila sam se za Fakultet za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju na Univerzitetu Donja Gorica (UDG), kao jedini fakultet u tom trenutku u Crnoj Gori sa sveobuhvatnim temama i predmetima koji pokrivaju moja interesovanja. Proizvodnja hrane i ekologija oduvijek su me interesovale. Crna Gora, sa svojim prirodnim potencijalima, ima priliku da bude jedna od vodećih zemalja Evrope u oblasti poljoprivrede. To me motivisalo da odaberem ovaj smjer, jer omogućava praktičnu primjenu mojih interesovanja, a nije isključivo vezan za hemiju ili biologiju, na primjer. Dodatno, boravak na selu, ljubav prema prirodi i boravak u istoj, kao i svijest o važnosti ekologije i održivosti, posebno u sektoru poljoprivrede, dodatno su oblikovali moje interesovanje i opredijelili me za ovu struku”, ističe Jana za portal Kolektiv.me.

Ustupljena fotografija; Foto: privatna arhiva

Kao dobitnica diplome Luča, imala je pravo na tri godine besplatnih osnovnih studija na UDG-u.

I tokom fakultetskom obrazovanja, naša sagovornica je nastavila da postiže sjajne uspjehe, pa je tako imala prosjek preko 9, što je dodatno uticalo na stipendiju za besplatne studije.

A stečeno znanje i želja koju je pokazivala ka daljem usavršavanju, omogućilo joj je da učestvuje u međunarodnim razmjenama.

“Jedan semestar sam provela u Estoniji kroz Erasmus program, a drugi u Mađarskoj kroz CEEPUS razmjenu. Svoju završnu tezu sa osnovnih studija odbranila sam u Crnoj Gori. Nakon osnovnih studija, dobila sam prestižnu Stipendium Hungaricum stipendiju i završila magistarske studije na ELTE (Eötvös Loránd Univerzitetu) na Fakultetu za nauke o zaštiti životne sredine. Moja magistarska teza bila je posvećena Mapiranju agroekoloških inicijativa u Crnoj Gori. Nakon uspješno završenih master studija, nastavila sam obrazovanje kroz doktorske studije na MATE Univerzitetu (Mađarski univerzitet za poljoprivredu i prirodne nauke), zahvaljujući istoj stipendiji. Trenutno sam doktorant na Doktorskoj školi za nauke o zaštiti životne sredine. Stipendium Hungaricum stipendija je značajna prilika za crnogorske studente i studente iz zemalja van EU, omogućavajući im da steknu vrhunsko obrazovanje u Mađarskoj. Program se realizuje u saradnji sa Ministarstvom prosvjete Crne Gore”.

Ustupljena fotografija; Foto: privatna arhiva

Poseban fokus istraživanja

A pomenuti Univerzitet za poljoprivredu i prirodne nauke, jedan je od vodećih u Mađarskoj.

Jana se trenutno nalazi na trećoj godini istraživanja doktorskih studija, i kako objašnjava za portal Kolektiv, fokus njenog istraživanja je kombinacija agroekoloških praksi – održivih metoda u poljoprivredi koje su slične organskoj proizvodnji, ali obuhvataju širi i kompleksniji pristup.

Šta to konkretno znači?

“Konkretno, bavim se primjenom i inokulacijom korisnih mikroorganizama koji doprinose fiksaciji azota i migriranje fosfora u zemljištu, kako bi biljke imale bolju dostupnost nutrijenata. Ovaj pristup je posebno važan jer su cijene vještačkih đubriva visoke, a njihova dugoročna primjena štetna za zemljište. Tokom istraživanja, svake godine uzimamo uzorke zemljišta i biljaka, koje zatim analiziramo u laboratoriji. Istražujemo različite parametre, i cilj je da procijenimo kako agroekološke metode utiču na plodnost zemljišta, dostupnost nutrijenata i opšte stanje ekosistema. Moja istraživanja teže da doprinesu razvoju održive poljoprivrede, koja je ključna za zaštitu životne sredine i unapređenje proizvodnje hrane”.

Ustupljena fotografija; Foto: privatna arhiva

A kako izgleda jedan dan studenta na inostranom fakultetu?

Kako nam objašnjava Jana, kao doktorandu, njen svakodnevni raspored na fakultetu je prilično raznovrstan i razlikuje se od uobičajenog studentskog dana.

Tako je jedan dio njenih obaveza vezan za asistentski rad u nastavi, gdje drži predavanja na predmetima koje vodi njena mentorka.

Tokom tih predavanja, koja priprema i drži samostalno, studentima prenosi znanja o agroekologiji, praksama rotacije usjeva, organskoj poljoprivredi, kao i o složenim procesima koji se odvijaju u zemljištu, uključujući hemijske reakcije i procese.

“Pored nastavnih aktivnosti, značajan dio vremena provodim na terenu i u laboratoriji. U proljeće i ljeto aktivno radim na istraživanjima u bašti, gdje prikupljam uzorke i pratim efekte agroekoloških praksi. U laboratoriji se bavim osnovnim analizama zemljišta i biljaka, što je ključni dio mog istraživanja. Osim toga, posvećena sam objavljivanju naučnih članaka i aktivnom učešću na međunarodnim konferencijama, gdje predstavljam rezultate svojih istraživanja. Ovi aspekti doktorskih studija u Mađarskoj pružaju mi širu perspektivu i priliku za razmjenu znanja na globalnom nivou. Kada je riječ o razlici u obrazovnim sistemima, u Mađarskoj se stavlja veći naglasak na istraživački rad i praktičnu primjenu znanja, što doktorantima omogućava da se posvete konkretnim projektima i dobiju direktnu podršku od mentora i institucija. Takođe, prisutna je velika internacionalizacija, što doprinosi raznovrsnosti iskustava i znanja”, kaže Jana za naš portal.

Ustupljena fotografija; Foto: privatna arhiva

Ni nova sredina, jezik, profesori, pa i kolege, Jani nijesu prepreka da nastavi sa uspjesima i van granica Crne Gore.

Tome svjedoče i sve desetke koje niže na doktorskim studijama, na šta je posebno ponosna.

Prethodila su svemu tome brojna priznanja, koje je dobijala kako u rodnim Beranama, tako i dalje tokom usavršavanja širom Evrope. Zahvaljujući jednoj od stipendija koju je dobila u saradnji sa svojim fakultetom i ISTRO organizacijom, imala je priliku da posjeti Vašington DC i Virdžiniju.

Na toj konferenciji predstavila je svoj rad i istraživanje, što je, ističe, bilo neprocjenjivo iskustvo za njen profesionalni razvoj.

“Osim toga, umrežila sam se sa studentima i profesorima iz cijelog svijeta, što mi je pružilo dodatnu inspiraciju i širu perspektivu za dalji rad. Ova priznanja i iskustva nijesu samo nagrada za trud već i velika motivacija da nastavim sa istraživanjem i doprinosom u svojoj oblasti. Osim ovih prizanja, uključena sam u različite EU projekte koji se bave inovacijama iz oblasti proizvodnje hrane, održivosti i energetike”.

Stipendija Evropskog Instituta za inovacije i tehnologije

Jedna stipendija je ovih dana posebno “odjeknula”, i to ona koja je došla od Evropskog instituta za inovacije i tehnologije.

Naime, riječ je o prestižnoj stipendiji za talentovane studente, koja pruža izuzetnu šansu za mlade istraživače, jer omogućava šestomjesečno istraživačko stažiranje u jednoj od kompanija po izboru.

Upravo kroz ovu stipendiju, Jana će imati priliku da učestvuje u inovacionim projektima, kao i projektima Horizon Europe, što će joj omogućiti da stekne nova znanja iz oblasti inovacija i tehnologije, dok radi u stvarnom industrijskom okruženju.

“Za svoje stažiranje, odlučila sam se za kompaniju CinSOIL, start-up baziran u Njemačkoj, koja se bavi podrškom poljoprivrednicima u smanjenju emisije ugljen-dioksida kroz primjenu naprednih metoda u oblasti agroekologije i takozvanog "carbon farming"-a. CinSOIL koristi najnovije tehnologije, kao što su AI i daljinsko osmatranje, za praćenje sadržaja organskog ugljen-dioksida u zemljištu i omogućava preduzećima i farmerima da smanje svoj karbonski otisak, čime doprinosimo održivosti i zaštiti životne sredine. Ova stipendija mi omogućava da učestvujem u EU projektima koji se fokusiraju na razvoj održivih poljoprivrednih praksi i unapređenje zdravlja zemljišta, što je blisko mom istraživačkom interesovanju. Takođe, kroz saradnju sa CinSOIL-om, biću uključena u razvoj inovativnih rešenja za smanjenje emisije ugljen-dioksida i poboljšanje biodiverziteta, primjenjujući naučno zasnovane regenerativne poljoprivredne prakse. RIS 2024 program ne samo da pruža finansijsku podršku, već i priliku za mentorstvo i umrežavanje sa stručnjacima iz industrije i nauke, što je ključni korak ka daljem razvoju mog akademskog i profesionalnog puta. Kroz ovu stipendiju, dodatno ću unaprijediti svoja znanja u oblasti održivih tehnologija i agroekologije, a takođe ću biti u mogućnosti da doprinosim većim ciljevima zaštite životne sredine i održivog razvoja”.

Ustupljena fotografija; Foto: privatna arhiva

A koliko je teško dobiti šansu za školovanje i usavršavanje u inostranstvu?

Kako ističe naša sagovornica, kada se prijavljivala, nije poznavala nikog u Mađarskoj, posao je dobila, naglašava, isključivo na osnovu svog znanja, vještina i CV-a.

Tamošnji sistem je, dodaje, transparentan, a konkurencija je zasnovana na stvarnom iskustvu i kvalifikacijama.

Sve je to samo dodatni motiv mladim ljudima da rade na sebi, i izdvoje se posebnim znanjem i vještinama.

“Smatram da nije teško ostvariti ovakve prilike ako se kontinuirano radi na sebi, razvijaju vještine i pokazuje posvećenost. U Crnoj Gori nisam bila zaposlena u stručnom sektoru, pa ne mogu sa sigurnošću reći da li su vještine same po sebi dovoljne da dobijete posao u struci. Međutim, ovdje u Mađarskoj sistem je veoma transparentan. Nikada nisam imala problema prilikom prijave za bilo koji program ili poziciju. Sve je vrlo fer i zasnovano na rezultatima – konkurencija je zasnovana na stvarnom iskustvu i kvalifikacijama, što je za mene odličan motivator. Takođe, univerziteti i kompanije u Mađarskoj su veoma otvoreni za saradnju sa inostranim studentima. Programi kao što su Erasmus, CEEPUS, Stipendium Hungaricum, kao i različite druge stipendije za međunarodne studente, omogućavaju lakši pristup obrazovnim i profesionalnim prilikama. Takođe, kompanije često nude plaćena stažiranja, obuke i zaposlene pozicije za inostrane kandidate, čime dodatno omogućavaju internacionalizaciju i saradnju u globalnom okruženju”, kaže Jana za naš portal.

Ustupljena fotografija; Foto: privatna arhiva

“Voljela bih da mogu doprinositi obrazovnom sistemu u Crnoj Gori”

Jana ističe da je trenutno u najizazovnijem period svog akademskog puta, jer se fokusira na pisanje doktorske disertacije i završavanja doktorskih studija.

Već ima planove za buduće konferencije, rad na naučnim člancima i dalji razvoj u oblasti istraživanja. Naredni ciljevi ove djevojke za primjer su da njeno znanje bude prepoznato i korisno, kako u međunarodnim okvirima, tako i u Crnoj Gori.

Ipak, i pored svega, još uvijek nije imala priliku da bude pozvana ni za jedan projekat ni za neko gostujuće predavanje u našoj zemlji, a to joj je, ne krije, velika želja.

“Voljela bih da mogu doprinositi obrazovnom sistemu u Crnoj Gori, i da kao predavač učestvujem u kreiranju novih generacija stručnjaka u oblasti koju istražujem. Ono što smatram posebno važnim jeste da postoji veliki potencijal za dalji razvoj oblasti agroekologije, zaštite životne sredine i održive poljoprivrede u Crnoj Gori. U zemlji koja ima bogate poljoprivredne resurse, ali i izazove u pogledu zaštite prirodnih resursa, postoji ogromna prilika za primjenu naučnih istraživanja i inovacija u svakodnevnoj praksi. Vjerujem da bi se tim pristupima mogla posvetiti veća pažnja, ne samo kroz obrazovne institucije, nego i kroz podršku projektima, start-upovima i inicijativama koje bi motivisale mlade ljude da se bave održivim razvojem i naučnim istraživanjima. Nadam se da će u budućnosti biti više prilika da doprinosim toj afirmaciji, kako kroz predavanja, tako i kroz aktivno učešće u projektima i konferencijama, jer bih zaista voljela da se u Crnoj Gori stvori prostor za mlade istraživače i stručnjake u ovoj oblasti”, zaključila je Jana Marjanović za portal Kolektiv.me.

Marija BOJOVIĆ