Istraživači sa Univerziteta u Bremenu uporedili su osobe koje su same i one koje su u vezama, na osnovu ocene životnog zadovoljstva i pet glavnih osobina ličnosti.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Rezultati su pokazali da su ljudi koji su ostali sami imali niže ocene za ekstrovertnost, savjesnost i otvorenost prema iskustvima u odnosu na one koji su u braku ili u vezama, piše Daily Mail.

Niži rezultat zadovoljstva životom

Osobe koje su cijeli  život bile same takođe su imale niže ocene životnog zadovoljstva.

„Postoje razlike između ljudi koji ostaju sami ceo život i onih koji se upuste u vezu. Moramo da posvetimo posebnu pažnju osobama koje ostaju same. Ako imaju ljude koji se brinu za njih to svakako može pomoći“, izjavila je Julia Stern, jedna od autora istraživanja.

Nekoliko prethodnih istraživanja bavilo se uticajem života u samoći, ali definicije samoće bile su vrlo različite jer su mnoge studije uzimale u obzir samo trenutni status ispitanika, a ne njihovu prošlost kada su u pitanju veze i odnosi.

Kako bi riješili ovaj problem, istraživači su obuhvatili više od 77.000 osoba starijih od 50 godina, podiljenih u pet grupa: trenutno u vezi, nikad nisu živjeli s partnerom, nikad nisu bili u braku ili nikada nisu bili u dugoj vezi i oni kojoi su sami.

Učesnici su odgovorili na pitanja o životnom zadovoljstvu, kao i o svojim osobinama prema „velikih pet” osobina ličnosti.

Rezultati su pokazali da su osobe koje nikada nisu bile u ozbiljnoj dugoj vezi imale niže rezultate za ekstrovertnost, otvorenost i životno zadovoljstvo onih koji su trenutno sami, ali su u prošlosti živjeli s partnerom ili bili u braku.

Ekstrovertne osobe lakše ulaze u veze

Istraživači su takođe uočili ključne razlike među kulturama, polovima i starosnim grupama. U zemljama gdje su bračne zajednice češće samoća je dovela do još nižih rezultata životnog zadovoljstva.

Žene koje su bile same imale su viši rezultat životnog zadovoljstva od muškaraca, dok su stariji ljudi bili zadovoljni svojim statusom nego sredovječni.

Naučnici ne mogu sa sigurnošću reći jesu li razlike u osobinama posledice selekcije (osobe s određenim osobinama vjerovatnije će započeti vezu) ili socijalizacije (dugoročne veze mogu promeniti ličnost), prenosi Net.hr.

„Vjerovatnije da postoji selekcijski učinak: na primjer, osobe koje su ekstrovertne imaju veću sklonost ulasku u veze“, dodala je Stern.