Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer 2019. godine nije prijavio novčani iznos od 16.741 eura.

Foto: DPS

Ovo je prvi put da je Đukanović kažnjen od osnivanja ASK-a.

"Utvrđuje se da je Đukanović, kao javni funkcioner, prekršio član 25 stav 3 alineja 2 Zakona o sprečavanju korupcije, jer Agenciji u toku 2019. nije dostavio Izvještaj o prihodima ì movini u slučaju promjene iz Izvještaja koje se odnose na uvećanje imovine, u zakonom propisanom roku, i time nije prijavio novčani iznos od 16.741 eura koji je kao uvećanje imovine bio dužan da prijavi", navodi se u odluci ASK-a.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) inicirala je pokretanje postupka 2019. godine. Međutim, tadašnje rukovodstvo ASK-a odbilo je zahtjev kao neosnovan. Nakon toga, MANS je podnio tužbu Upravnom sudu, koji je naložio ASK-u da otkloni nedostake ukazane presudom i sprovode postupak.

"Postupajući po nalozima iz presude, Agencija je dana 16.12.2024. godine, Milu Đukanoviću uputila poziv da se izjasni na navode iz prijave. Kako se imenovani nije izjašnjavao, odnosno kako je nemoguće bilo uručiti navedeni poziv u skladu sa zakonskim odredbama, Agencija je ponovno uputila poziv dana 10.01.2025. godine. Imenovani se na navedeni poziv izjasnio pisanim putem dana 27.01.2025. godine i u bitnom istakao da je pred Osnovnim sudom donesena presuda u njegovu korist i time činjenično i pravno potvrdio njegov stav o nepostojanju duga prema 'Atlas banci' AD Podgorica, te se sada predmet nalazi u postupku po žalbi tuženih pred Višim sudom u Podgorici. Takođe, ističe da je u drugom sudskom postupku donešena presuda u njegovu korist, zbog povrede prava ličnosti, P br. 1408/19 od 08.03.2024. godine. U bitnom je istakao da se ne može raditi ni o kakvom prikrivanju imovine, jer je sve ove činjenice više puta javno iznosio u svojim medijskim obraćanjima i istupima, kao što je i navedeno u aktu Agencije", piše u odluci ASK-a.

Prema njihovim riječimam, novim zakonom koji je na snagu stupio 12. juna prošle godine propisano je da se samo sukob interesa i prijave zviždača mogu riješiti po odredbama starog zakona.

"Uvidom u izjašnjenje Mila Đukanovića kao javnog funkcionera, a koje je dostavio Agenciji po zahtjevu inicijative NVO MANS, u bitnom je utvrđeno da imenovani nije sporio da je njegov sin B. Đ. izmirio novčani iznos od 16.741,24 eura po osnovu duga koji je posjedovao u AD 'Atlas banci' u Podgorici. Imenovani je u pisanom izjašnjenju naveo da je pokrenuo građanski sudski postupak tužbom, sa ciljem utvrđivanja osnovanosti duga, koji je u proceduri pred Osnovnim sudom u Podgorici, a čiji ishod očekuje, kako bi se dalje odnio prema predmetnim obavezama. Imajući u vidu sve iznijeto, kao i navode iz presude Upravnog suda, po kojoj presudi suda se jasno navodi da: 'To što javni funkcioner je predao sudu tužbu protiv tuženih 'Atlas banke' AD Podgorica i drugih, radi utvrđenja duga, a koja tužba se ne nalazi u spisima predmeta, ne predstavlja prethodno pitanje i nalaže Agenciji da otkloni nedostatke na koje je ukazano ovom i prethodnom presudom Upravnog suda, te da donese novo, zakonito rješenje'", stoji u odluci.

ASK je cijenio, kako navode, i dio navoda Đukanovića iz pisanog izjašnjenja od 27.01.2025. godine. Međutim, ocijenili su da ti navodi nijesu od uticaja na drugačije odlučivanje u ovoj upravnoj stvari.

"Shodno svemu navedenom, Izvještaji moraju oslikavati i prikazivati realno stanje prihoda i imovine, posebno kod prihoda koji su veći od 1.000 eura i imajući u vidu da je Zakon o sprečavanju korupcije ('Sl. list CG' br. 54/24) jasno propisao da se formalni propusti u prijavljivanju imovine i prihoda koji se kreću u opsegu do 1.000 eura mogu prijaviti posebnom dopunom ili izmjenom Izvještaja, dok će se razlike u prijavljenim i stečenim vrijednostima imovine i prihoda veće vrijednosti od 1.000 eura smatrati učinjenom povredom Zakona, odnosno kao iskazivanje netačnih i nepotpunih podataka, na osnovu čega je odlučeno kao u dispozitivu odluke", zaključuje ASK.