Među zahtjevima koje nije uvažio su i molbe šest osoba koje su počinile krivično djelo teško ubistvo, jedna je osuđena za ubistvo, jedna za laku tjelesnu povredu i dvije za teške tjelesne povrede.

Foto: Kabinet predsjednika Crne Gore, arhiva

Molba za pomilovanje se podnosi Ministarstvu pravde, a iz tog resora kazali su Vijestima da su kod njih u istom periodu formirana 54 predmeta po podnijetim molbama za pomilovanje.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u prošloj godini pomilovao je dvije osobe - jednu koja nije izdržavala osobu koju je morala po zakonu i drugu koja je bila osuđena za nedozvoljeno držanje oružja...

Kako se navodi u dokumentima, prvi je osuđen 2013. godinu na kaznu rada u javnom interesu, a drugome je još 1997. godine izrečena novčana kazna.

“Daje se rehabilitacija za izrečenu uslovnu osudu iz 2013. godine (član 221 KZ CG) i izrečenu kaznu rada u javnom interesu u trajanju od 120 časova iz 2015. godine (član 221 KZ CG) ... daje se rehabilitacija za izrečenu novčanu kaznu iz 1997. godine (član 177 KZ RCG), izrečenu uslovnu osudu iz 2000. godine (član 144 KZ RCG) i izrečenu uslovnu osudu iz 2006. godine (član 403 KZ CG)”, navodi se u izvještaju šefa države.

Pet  odluka o pomilovanju usvojio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u 2023. godini, a nije uvažio 46. On je odlučivao u periodu od 1. januara do 20. maja 2023. godine, kada je tu funkciju, nakon pobjede na izborima, preuzeo aktuelni predsjednik Jakov Milatović.

Prema Zakonu o pomilovanju, predsjednik Crne Gore daje pomilovanje.

Na osnovu tog akta, pomilovanjem se daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne, zatim zamjenjuje izrečena kazna blažom kaznom ili uslovnom osudom, daje rehabilitacija, ali i određuje kraće trajanje određene pravne posljedice osude ili se ukidaju pojedine ili sve pravne posljedice osude.

“Pomilovanjem se može ukinuti ili odrediti kraće trajanje mjere bezbjednosti zabrana vršenja poziva, djelatnosti i dužnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i protjerivanje stranaca iz zemlje”, navodi se u Zakonu o pomilovanju.

U istom periodu, Milatović je odbio 44 zahtjeva, koji su se odnosili i na osuđene zbog ubistava, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv izbornih prava, zbog krivičnih djela protiv braka i porodice, ali i mnogih drugih...

“Sve molbe za pomilovanje su prošle Zakonom predviđenu proceduru”, piše na sajtu predsjednika Crne Gore.

Molba za pomilovanje se podnosi Ministarstvu pravde, a iz tog resora kojim rukodi Bojan Božović su “Vijestima” kazali da su kod njih u istom periodu formirana 54 predmeta po podnijetim molbama za pomilovanje.

“Predsjednik Crne Gore nije vezan za predlog ministra pravde da li molbu za pomilovanje treba uvažiti ili ne. Ipak, u odlukama predsjednika o pomilovanju koje su dostavljene ovom Ministarstvu tokom 2024. godine, proizilazi da su uvaženi predlozi ministara pravde, odnosno da su predlozi ministara i konačne odluke predsjednika Crne Gore bile istovjetne”, kazali su iz tog ministarstva.

Postupak za pomilovanje pokreće se po molbi za pomilovanje ili po službenoj dužnosti, piše na sajtu Vlade Crne Gore.

Molbu može podnijeti osuđeno lice, njegov bračni drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojilac, usvojenik, brat, sestra, hranilac ili lice sa kojim živi osuđeno lice u vanbračnoj zajednici.

Molba se može podnijeti po pravosnažnosti presude i može se ponoviti po isteku roka od godinu dana od dana donošenja posljednje odluke o pomilovanju ako je presudom izrečena kazna zatvora preko tri godine. Molba se može ponoviti po isteku roka od šest mjeseci od dana donošenja posljednje odluke o pomilovanju ako je presudom izrečena kazna zatvora do tri godine. Molba ne odlaže izvršenje krivične sankcije.

Među 44 molbi koje je predsjednik Crne Gore Milatović nije uvažio, nalaze se molbe osuđenih za razna krivična djela.

U deset odluka kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih, njih šest su počinila krivično djelo teško ubistvo, jedna je osuđena za ubistvo, jedna za laku tjelesnu povredu i dvije za teške tjelesne povrede.

Donio je i pet odluka kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih za ugrožavanje sigurnosti i proganjanje, kao i jednu odluku kojom nije uvažio molbu osuđenog za uništavanje dokumenata o glasanju.

Nije uvažio ni šest molbi osuđenih za uništenje i oštećenje tuđih stvari, prevare, prikrivanje i tešku krađu. Bilo je i molbi za pomilovanje osuđenog za nedozvoljenu trgovinu. Pored toga, nije uvažio devet molbi za pomilovanje osuđenih za neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Nije uvažio i molbe za pomilovanje osuđenih za šumsku krađu, za teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, za sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje, za nasilničko ponašanje i stvaranje kriminalne organizacije, za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materijala, ali i i za falsifikovanje isprave.