Ponedjeljak, 17.02.2025 | 10:02
IZVOR: Stetoskop.info

Strah od gubitka RAZUMA - Čest simptom svih tipova ANKSIOZNIH poremećaja

Neuroza predstavlja dijagnostikovan psihološki poremećaj koji značajno može da ometa kvalitet života, međutim, ne narušava percepciju pojedinca.




Foto: Ilustracija/ Pexels

Šta je strah od gubitka razuma?

Među brojnim iracionalnim strahovima koji se tipično javljaju u okviru anksioznih stanja, ili u širem smislu kod neuroza, strah od gubitka razuma ima značajno mjesto.

Ovaj strah se može javiti praktično kod svih tipova anksioznih poremećaja, i može biti jedan od simptoma, ili u nekim slučajevima, dominantni simptom poremećaja.

U praksi, strah od gubitka razuma se najčešće srijeće kod:

paničnog poremećaja

opsesivno kompulzivnog poremećaja

sindroma depersonalizacije.

Anksiozne osobe koje se suočavaju sa ovim strahom prekomjerno i neosnovano brinu da bi mogle:

poludjeti

doživjeti nervni slom

izgubiti kontrolu nad svojim umom

oboljeti od psihoze (shizofrenije)

Strah od ludila je subjektivno vrlo neugodan, predstavlja veliko psihičko opterećenje i izaziva značajnu patnju. Ovo ne treba da čudi obzirom da se ovaj strah može dovesti u vezu sa strahom od smrti, tako što strah od ludila zapravo predstavlja strah od psihičke smrti, objašnjava dr Ivan Mladenović, specijalista psihijatrije, za Stetoskop.

Bliska je i veza straha od ludila sa strahom od gubitka kontrole, obično su ovi strahovi prisutni istovremeno ili se međusobno uslovljavaju.

Opsesivno kompulzivni poremećaj

Osoba koja pati od opsesivno kompulzivnog poremećaja osjeća da su opsesije koje ima i kompulzije potpuno nehotične. Percipiraju da se one prisilno pojave i preuzmu kontrolu. Pojedini lekari kompulzivno ponašanje opisuju i kao posljedicu „kratkog spoja u mozgu” pri kojem se čulne informacije ne registriraju, pa se „program uvijek iznova ponavlja”.

U tom „kratkom spoju u mozgu” , pretpostavlja se da učestvuje neurotransmiter serotonin, ali se razmatraju i neke druge moždane funkcije. Ističe se još i da opsesivno kompulzivni poremećaj mogu izazvati iskustva iz detinjstva, možda u kombinaciji s genetskom predispozicijom.

Međutim, bez obzira na uzrok, jedna stvar je jasna, a to je da nema koristi jednostavno reći osobama koje pate od opsesivno kompulzivnog poremećaja da prestanu nešto prati ili da prestanu nešto provjeravati.

Stručnjaci su, takođe, istraživali mogućnost da, barem u nekim slučajevima, opsesivno kompulzivni poremećaj vuče korene iz iskustava iz detinjstva. Zapaženo je da mnoga zlostavljana djeca odrastaju s duboko usađenim osjećajem bezvrednosti ili nečistoće, a kod neke od te djece kasnije su se javile kompulzivne navike pranja.

Priroda opsesivnih misli koje se javljaju kod opsesivno kompulzivnog poremećaja često predstavlja pogodan teren za razvoj straha od gubitka razuma.

Opsesivne misli skoro uvjek izazivaju jaku:

anksioznost

zabrinutost

napetost ili gađenje.

Nihov sadržaj može biti agresivan, vulgaran, prijeteći ili se one doživljavaju kao apsurdne, „lude“, čudne ili odvratne.

Po pravilu opsesije nisu u skladu sa ličnošću, njenim vrijednostima, ciljevima i idealima. Uporno nametanje ovih misli i nemogućnost njihove kontrole dodatno iscrpljuju i zastrašuju.

Svi ovi faktori mogu, u nekom trenutku, pogođenu osobu dovesti do pomisli da sa njom nešto ozbiljno nije u redu i stvoriti utisak da je ono što se dešava uvod u ludilo ili da je ludilo već nastupilo.

Tipični primjeri su nasilne i opscene opsesije. Tako osoba može biti opsednuta mislima da će postati masovni ubica i da će uživati u tome, ili imati impuls da fizički povredi ili ubije nedužnu ili blisku osobu ili samu sebe.

Seksualne opsesije kao temu mogu imati incest, pedofiliju i druge neprirodne seksualne aktivnosti.

Osobe koje doživljavaju ovako ekstremne opsesije često misle da niko ne može imati tako morbidne misli kao oni, i da je to siguran znak ozbiljne duševne bolesti.

Postoji i podtip opsesivno kompulzivnog poremećaja gde je centralna tema opsesija preispitivanje ludila. Ove osobe su preokuprane nametljivim mislima da bi mogle da obole od psihoze, najčešće shizofrenije.

Panični poremećaj

Napadi panike su poremećaji anksioznosti, koji predstavljaju specifičan zastrašujući doživljaj intenzivnog straha i nastupajuće katastrofe praćen brojnim telesnim simptomima. Nastaje naglo, neočekivano i mada najčešće traje do desetak minuta, posle toga se spontano završava. Osoba koja je doživjela takav pad potpuno je iscrpljena. Tijelom dominiraju simptomi:

ubrzani rad srca

stezanje u grudima

gušenje i znojenje

mučnina i malaksalost

drhtanje

osjećaj vrtoglavice i nestabilnosti.

Napad panike je posebno i specifično emocionalno iskustvo, različito od drugih doživljavanja straha. To je provala pravog užasa ili straha veoma visokog intenziteta praćena burnim tjelesnim simptomima i doživljajem vitalne ugroženosti.

Strah od ludila tokom napada panike nastaje upravo zbog iznenadne i neočekivane provale vrlo intenzivnih simptoma koje oboljela osoba ne razume i objašanjava ih početkom gubitka razuma. Pored toga, tokom napada panike se mogu javiti i veoma neprijatna osjećanja depersonalizacije i derealizacije.

Ova doživljavanja su obično zastrašujuća i dodatno pojačavaju utisak da osoba gubi kontakt sa realnošću i kontrolu nad sobom. Neke osobe se na vrhuncu napada osjećaju konfuzno „kao da su u nekoj magli“ ili imaju utisak da otežano misle ili da ne mogu da se koncentrišu, što takođe doprinosi uvjerenju da mozak ne funkcioniše ispravno.

Sindrom depersonalizacije

Sindrom depersonalizacije je neurotski poremećaj koji se manifestuje neprijatnim epizodama depersonalizacije. U epizodama depersonalizacije osoba doživljava da se izmijenila, u potpunosti ili djelimično, djeluje sebi nestvarano, izveštačeno ili strano. Okolina takođe može biti izmijenjena, čudna, neprirodna, nadrealna.

Čest je doživljaj odvojenosti od tijela, zatim utisak kao da je osoba u snu ili na filmu, ili u nekom stanju čudne mehaniziranosti. Osoba može imati utisak otuđenosti od sopstvenih psihičkih procesa, da ne misli svoje misli, da sjećanja nisu njena, da su emocije otupele ili nestale.

Odnos prema realnosti je očuvan, pa osoba uviđa da doživljaj depersonalizacije ne odgovara stvarnosti. Međutim, navedena doživljavanja jako zastrašuju, posebno kod težih formi depersonalizacije. Često se kao posljedica javlja i strah od ludila, ili osoba vjeruje da je oboljela od neke teške mentalne bolesti.

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

OSTALE VIJESTI

Jesmo li zaista gladniji zimi: Hladnoća nije jedini razlog

Nedjelja, 15.11.2026 | 15:21

Mnogi primijete da im se zimi više jede, a za to se najčešće krivi hladnoća. Istraživanja pokazuju da zimi zaista unosimo nešto više kalorija, ali razlozi su složeniji od same niske temperature.

Da li BOROVNICE mogu da nam poboljšaju raspoloženje?

Ponedjeljak, 09.11.2026 | 12:07

Nova pilot studija istraživača sa Harvarda pokazuje da svakodnevni unos borovnica može pozitivno uticati na crevni mikrobiom i smanjiti simptome depresije kod starijih osoba, otvarajući put prirodnim metodama liječenja.

Vikendom spavate DUŽE? Evo kako to može da utiče na vaše ZDRAVLJE

Subota, 07.11.2026 | 16:26

Navike spavanja, naročito one tokom vikenda, mogle bi da budu rani pokazatelj problema sa srcem, ali i da povećaju rizik od moždanog udara.

Kikiriki ili kokice: Koja grickalica je bolja za nivo šećera u krvi?

Ponedjeljak, 02.11.2026 | 10:04

Obje grickalice mogu biti deo ishrane koja pomaže u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi, ali razlike u sadržaju ugljenih hidrata, proteina i vlakana mogu biti značajne.

Naučnici razvili personalizovanu vakcinu protiv raka: Smanjuje rizik od povratka melanoma za 42 odsto

Ponedjeljak, 26.10.2026 | 11:18

Prošlo je 20 godina otkako su australijski istraživači razvili prvu vakcinu na svijetu posebno osmišljenu za prevenciju raka. Zahvaljujući vakcini protiv humanog papiloma virusa (HPV), Australija je na putu da postane jedna od prvih zemalja u svijetu koje će eliminisati rak grlića materice, piše Science Alert.

Promjenljivo OBLAČNO, moguća kiša - Ove TEMPERATURE nas očekuju u UTORAK

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 15:37

U utorak nas očekuje promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, uz uglavnom suve uslove tokom dana, s povremenom kišom samo ponegdje.

Tužilaštvo pokrenulo istragu zbog krađe 78.329 eura: Za osumnjičenog se traži pritvor

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 15:31

Više državno tužilaštvo u Podgorici donijelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv U.Đ. zbog osnovane sumnje da je, kao saizvršilac, izvršio krivično djelo razbojništvo.

Rašković: Ako su radovi na Veljem brdu zamutili vodu u Nikšiću i Bijelom Polju, Perić bi trebalo da podnese prijave protiv odgovornih

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 15:17

Odbornik Pokreta Evropa sad u Skupštini Glavnog grada, Petar Rašković,  osvrnuo se na aktuelnu situaciju sa zamućenjem vode u Podgorici, komentarišući i tvrdnje o mogućoj povezanosti radova na Veljem brdu sa problemima u vodosnabdijevanju drugih crnogorskih opština.

Evo koje odluke je Vlada donijela na telefonskoj sjednici

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 15:10

Iz Vlade je danas saopšteno da su 12. novembra 2026. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, odlučili o:

Koprivica: Integritet budućih članova Vlade mora se provjeravati prije stupanja na funkciju

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 15:01

Izglasavanje predloga za promjenu Ustava u drugom krugu predstavlja veliki korak ka zatvaranju pregovaračkog Poglavlja 23, ali i izgradnji sistema u kojem će se odgovornost i prevencija sukoba interesa i korupcije garantovati čvrstim pravilima, poručio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica.

Vukić čestitao Spajiću: Nagrada u Beču značajna međunarodna potvrda Crnoj Gori

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:55

Generalni sekretar Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Vukić čestitao je predsjedniku Vlade Milojku Spajiću povodom dodjele prestižne nagrade „Zemlja-partner godine 2026“, koja mu je uručena na Bečkom ekonomskom forumu.

Skupštini podnijeta peticija kojom se traži da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:37

Skupštini Crne Gore danas je podnijeta peticija kojom se traži da srpski jezik, kojim se prema rezultatima popisa izjasnilo da govori 43,18 odsto stanovništva, bude izjednačen sa crnogorskim jezikom, koji je drugi po zastupljenosti. Inicijativa se, kako je pojašnjeno, odnosi na izjednačavanje statusa dva jezika kako u unutrašnjem pravnom poretku, tako i u kontekstu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU).

Mandić čestitao Stevandiću reizbor za predsjednika Narodne skupštine RS

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:27

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je Nenadu Stevandiću reizbor na funkciju predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.

Nezgoda u u Tuzima: Oborena pješakinja, transportovana u Urgentni

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:16

U saobraćajnoj nezgodi u Tuzima povrijeđena je jedna osoba.

SDT podnio optužni predlog protiv Saše Čađenovića, tereti se za zloupotrebu službenog položaja

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:09

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podnijelo je optužni predlog protiv specijalnog tužioca Saše Čađenovića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj, jer, kako se navodi, u periodu od pet godina nije preduzimao procesne radnje u jednom krivičnom predmetu, što je dovelo do zastarjelosti krivičnog gonjenja šest osoba.