U svjetskim morima i okeanima nalazi se više od 150 miliona tona plastičnog otpada, a svake godine u njima u prosjeku završi 10 miliona tona. Prema istraživanjima, do 2050., u morima bi moglo biti više plastike nego ribe.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Istovremeno  mikroplastika, sitne čestice koje nastaju razgradnjom većih plastičnih predmeta, sve više prijete zdravlju ljudi i očuvanju ekosistema.

Nalaze se u zraku koji udišemo, vodi koju pijemo i hrani koju jedemo. Kineski  naucnici objavili su rezultate istraživanja  sprovedenih na miševima, prema kojima je utvrđeno da su neke veće čestice mikroplastike usporile dotok krvi u mozak. Zasad nije utvrđeno događa li se isto i kod ljudi.

U prosjeku se u svijetu proizvede 430 miliona tona plastike na godinu, dvije trećine od toga iskoristi se jednom, samo devet posto se reciklira. Kratak životni ciklus plastičnih proizvoda ima posljedice; svaki dan u okeane, rijeke i jezera baci   više od 2  hiljade  kamiona.

Plastika je vrlo izdržljiva. Zavisno od uslova , može se razgrađivati između stotinu i  hiljadu  godina, možda i više. Mikroplastika je otkrivena u ljudskim organima, izaziva zabrinutost zbog mogućih zdravstvenih rizika, pojasnio je Luis Vayas Valdivieso, predsjednik međuvladinog pregovaračkog odbora UN-a.

Kina proizvodi najviše plastike, Indija najviše zagađuje

Kina je najveći proizvođač i potrošač plastike, a Indija, najveći proizvođač plastičnog otpada.

"Hoćemo li se suočiti s krizom ili ćemo dopustiti da interesi petrohemijske industrije i fosilnih goriva ugroze napredak? Bez hitnih mjera proizvodnja plastike utrostručiće se do 2050. pojačavajući klimatsku krizu, ugrožavajući ekosisteme i ugrožavajući zdravlje ljudi, kazao je Graham Forbes, voditelj izaslanstava Greenpeacea u pregovorima o Globalnom sporazumu o plastici.

Napredak ometa spor oko ograničavanja proizvodnje hemikalija i plastike, industrije vrijedne više od 700 milijardi dolara. Gotovo sva plastika proizvedena je od fosilnih goriva, pa zemlje bogate naftom, poput Irana, Saudijske Arabije i Rusije, ulažu veliki   otpor smanjenju njezine proizvodnje.

"Potreban je dodatni rast proizvodnje plastike jer ubrzan je porast broja stanovnika, brzo ćemo s 8 doći na 10 milijardi ljudi. Oni trebaju plastiku, bez obzira na to je li riječ o zdravstvu, pakovanju hrane, automobilima ili  hiljadama  načina  primjene koja savremeni život čini mogućim", dodao je  Kris Džan iz  Međunarodnog vijeća hemijskih organizacija 

Prema procjenama UN-a, kako bi se pobijedilo ugrožavanje  plastikom do 2040. biće potrebno nevjerovatnih bilion i 640 milijardi dolara, ali rasprava se u finalu uvijek svede na to, ko bi i koliko trebao platiti.