Britanski naučnici i su proveli istraživanje u kojem su otkrili dio dana koji je mnogima omiljen.
Foto: Ilustracija/Pexels.com
Bez obzira koristite li dragocjeno jutarnje vrijeme za šetnju psa, molitvu ili sabranost, hranjenje ili uživanje u toplom napitku, studija iz 2025. koju je vodio tim od tri britanska doktorska istraživača psihobiologije, a zatim objavljena u prestižnom British Medical Journalu Mental Health, pokazala je da se ovo doba dana obično doživljava kao veoma ugodno, piše The Healthy.
Istraživači su analizirali podatke 49 218 odraslih osoba tokom dvogodišnjeg razdoblja počevši od ožujka 2020. (početak pandemije – mentalno zdravlje postalo osjetljivije u mnogim dijelovima svijeta).
Koristili su upitnike i numerirane ljestvice kako bi kvalifikovali depresivne simptome, anksioznost, opštu dobrobit i usamljenost učesnika tokom dvogodišnjeg razdoblja istraživanja. Zabilježili su otprilike 18 promatranja po osobi, što je ukupno 908.769 promatranja tokom njihovih naknadnih sesija.
Pronašli su trendove koji upućuju na to da doba dana ima značajan utjecaj na mentalno zdravlje i dobrobit. “Iako su razlike u vremenu bile male, ishodi su dosljedno bili najbolji rano tijekom dana”, napisao je tim istraživača.
Sudionici su zaista, u prosjeku, iskusili najnižu razinu depresije, anksioznosti i usamljenosti ujutro. Takođe su izvijestili o svojoj najvišoj razini sreće, zadovoljstvu životom i većem uvjerenju da je život vrijedan truda.
Istraživači su također primijetili da postoji najsretnije vrijeme u tjednu.
“Mjerenja mentalnog zdravlja bila su najlošija sredinom sedmice, s jutarnjim olakšanjem od simptoma depresije i anksioznosti koji nisu pronađeni utorkom i srijedom”, istaknuo je tim. Ipak, petkom i nedjeljom, koji se obično povezuju sa slobodnim vremenom, pokazali su najniže razine anksioznosti.
Klinika Cleveland savjetuje da ne trebate čekati da se osjećate loše kako biste bi vam briga o mentalnom zdravlju bila prioritet. Kako biste ostali raspoloženi, stručnjaci preporučuju:
– Izlazak vani i boravak u prirodi
– Redovno vježbanje
– Jedite hranu koja pomaže u regulaciji raspoloženja, uključujući mnogo voća i povrća i manje prerađene hrane
– Vježbe dubokog disanja, meditacije ili svjesnosti (mindfulness)
– Pokušajte svjetlosnu terapiju
Stručnjaci klinike Cleveland dodaju da bi se mogli uzeti u obzir i drugi učenici kada je u pitanju loše raspoloženje, poput temeljnog zdravstvenog stanja, otežanog sna, hormonalnih promjena, nuspojava uzimanja lijekova ili supstanci ili stanja mentalnog zdravlja. Razgovarajte sa svojim liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje kako biste saznali više o tome na što bi vaši obrasci raspoloženja mogli ukazivati i kako uticati na njih na zdrav način.
KOMENTARI (0)