Nedavno je završena javna rasprava o Nacrtu izmjena i dopuna zakona o sprečavanju korupcije, a resorno ministarstvo uvažilo je većinu sugestija.

Foto: Ilustracija/ Pexels

Među glavnim novinama su da će javni funkcioneri morati da prijavljuju sve oblike imovine, uključujući i digitalnu, da neće moći istovremeno da budu u više upravnih odbora, te da će Agencija imati pristup njihovim bankovnim računima. Iz nevladinog sektora poručuju da novo zakonsko rješenje nije idealno, ali je bolje od prethodnog.

Tokom javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije stiglo je više od 60 sugestija, a Ministarstvo pravde većinu je prihvatilo. Jedna od glavnih novina je da će Agencija, osim u imovinu, imati uvid i u račune javnih funkcionera.

„To je jedna velika novina, jer više neće biti neophodna saglasnost samog funkcionera kad je u pitanju provjera njegovih računa. To će se koristiti samo u određene svrhe i u određenim situacijama, ali definitivno je ono što će biti podležno provjerama“, kazala je direktorica Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo Ministarstva pravde Jelena Grdinić.

Ministarstvo je prihvatilo i predlog da javni funkcioneri moraju prijavljivati sve oblike imovine, uključujući i digitalnu, bez obzira na to da li je u zemlji ili inostranstvu, kao i da ne mogu istovremeno biti u više upravnih odbora. Prihvaćen je i predlog da kršenje propisa ne može da zastari.

„Ono što smo uspjeli da postignemo jeste da se iz zakona briše institut zastare koji je bio uveden prošle godine, kada se uvela zastara od deset godina i sve što je bilo prije deset godina Agencija više nije mogla da postupa po tome“, kazao je Dejan Milovac iz MANS-a.

Nevladine organizacije tražile su i da se povećaju nadležnosti Savjeta Agencije kako bi mogao da preispituje odluke direktora, što nije prihvaćeno.

„Nije nam jasno iz kog razloga s obzirom na to da smo u prethodnom periodu vidjeli mnogo prostora za to i gotovo svakodnevno čitamo kako je Upravni sud poništio neku od odluka bivše direktorice Agencije i mislim da je jedna od ključnih uloga Savjeta taj korektivni faktor“, naglašava Milovac.

Grdinić kaže da ne smijemo zaboraviti i na odgovornost direktora ASK-a i da neka ovlašćenja moraju ostati njemu upravo radi odgovornosti same te funkcije.

„Tako da smo tu napravili jedan balans između Savjeta i direktora Agencije“, objašnjava Grdinić.

Nacrtom zakona predviđeno je da Agencija u određenim situacijama može da provjerava povezana lica s javnim funkcionerima, ali nije prihvaćen predlog da se prijavljuje imovina djece koja nijesu članovi zajedničkog domaćinstva.

„Javni funkcioneri čija djeca napuste domaćinstvo dio svoje imovine koja je nezakonito stečena prepisuju na tu djecu. I ta djeca postaju milioneri nakon što izađu iz domaćinstva“, kaže Milovac.

„Nekad prosto nije moguće obavezati lica koja nisu u zajedničkom domaćinstvu da dostavljaju izvještaje. Mi ćemo svakako ovaj predlog zakona poslati Evropskoj komisiji tako da ćemo vidjeti u kom pravcu će ići i njihovi komentari i da li će se insistirati na tome da se uvrste sva djeca“, objašnjava Grdinić.

Nakon zainteresovane javnosti i Evropske komisije, konačnu riječ o Nacrtu zakona daće poslanici, ali, imajući u vidu aktuelne okolnosti, još se ne zna kada bi se o njemu moglo raspravljati.