Invazivna vrsta riba lav (Pterois miles) ponovo je ulovljena u vodama Crne Gore, ovoga puta kod Bara. Nju je ustrijelio poznati podvodni ribolovac Marko Krivokapić, kod Bigovice.

 

Foto: Youtube screenshot/Bar Info TV

Iako je riba lav odavno zabilježena u crnogorskim vodama, učestalost ulova izaziva zabrinutost među stručnjacima i ribarima. Sve češće se nalazi u vršama i na ostima podvodnih ribolovaca, prenosi BarInfo.

Ona je na sreću dosta lak plijen ronilaca, o čemu svjedoči i način na koji je ulovljena.

„Bila je sama u vodi, na dubini od devet metara. Vrlo graciozna, sporo se kreće, kao da zna da nema prirodnog neprijatelja. Iako je bila manja, nijesam mogao sigurno da joj odstranim otrovne bodlje, pa je nijesam kačio na nisku sa ribom“, kazao je Krivokapić za Bar Info i Radio Bar, uz žaljenje da baš toga dana nije uz sebe imao kameru da je snimi u svoj prirodnom okruženju.

Ona će vjerovatno završiti na roštilju, jer je njeno meso u ravni sa škarpininim.

Krivokapić je podsjetio da je barski ronilac SergejOrahovac, poznat po atraktivnim snimcima podvodnog ribolova, još u novembru 2024. godine, snimio i ulovio ribu lav.

Riba lav je egzotična riba prepoznatljiva po dugim, otrovnim bodljama i crveno-bijelim prugama. Prirodno stanište ove vrste su tropske vode Indijskog i Tihog okeana, ali je zbog ljudske nepažnje dospjela u druge ekosisteme, gdje sada predstavlja ozbiljnu prijetnju autohtonim ribljim populacijama.

Ova vrsta je izuzetno prilagodljiva i brzo se razmnožava – jedna jedinka može proizvesti do dva miliona jaja godišnje. Osim toga, skoro da nema prirodnih predatora u vodama gdje je postala invazivna, što joj omogućava nesmetano širenje.

Prvi put je primijećena u Atlantskom okeanu krajem 20. vijeka, a danas je velika prijetnja ekosistemima Kariba, Meksičkog zaliva i obala SAD-a. Njen dolazak u Sredozemno more zabilježen je 2012. godine, a sada se brzo širi istočnim dijelovima Jadrana.

Riba lav je izuzetno proždrljiva i hrani se manjim ribama i račićima, ugrožavajući lokalne vrste i narušavajući ekološku ravnotežu. Njeno prisustvo može smanjiti populaciju komercijalno važnih riba, čime indirektno utiče na ribarstvo i turizam.

Ona posjeduje snažan neurotoksin u svojim dugim bodljama na leđnim, prsnim i analnim perajama. Iako njen otrov nije smrtonosan za ljude, ubod može izazvati jake bolove, oticanje, crvenilo, pa čak i mučninu, vrtoglavicu i probleme sa disanjem kod osjetljivijih osoba.