Predlog Zakona o igrama na sreću treba vratiti u formu Nacrta, a u Radnu grupu uključiti priređivače igara na sreću, jer se novim zakonskim rješenjem ne vodi računa o poboljšanju poslovnog i biznis ambijenta, već se pojačavaju biznis barijere, što će dovesti i do razvoja crnog tržišta.

Foto: PR Centar 

To je saopšteno na pres konferenciji „Izazovi i perspektive - Zakonska regulativa igara na sreću u Crnoj Gori“, koju je organizovala Grupa priređivača igara na sreću. 

Predstavnik Maestral Hotels and Casinos Savo Martinović, smatra da predlog Zakona o igrama na sreću nije dovoljno kvalitetan, zbog toga što nije urađen u adekvatnoj proceduri.

“Nijedan od predloga priređivača nije našao mjesto u konačnom tekstu predloga Zakona. Radna grupa koja je formirana za izradu Nacrta, odnosno Predloga Zakona praktično nije uključivala ne samo priređivače igara na sreću, nego ni niz državnih institucija, kao što su Agencija za elektronske komunukacije i poštansku sjelatnost, Ministarstvo zdravlja, a nisu bili uključeni ni predstavnici medija”, naveo je Martinović.

Prema njegovim riječima Nacrt Zakona o igrama na sreću je je ishitreno urađen, o čemu govori preko 150 primjedbi ozbiljnih priređivača.

“Niz naših apela, koje smo uputili državnim institucijama, naišao je na ćutanje, odnosno izostao je zajednički rad. Smatramo da ovaj zakonski tekst ima i značajne šire negativne posljedice. U postupku dobijanja prava na priređivanje igara na sreću ukida se postojeći sistem kocesija i uvodi potpuno novi model odobrenja, koji u velikoj mjeri dovodi do toga da će budući zahtjevi za priređivanje igara na sreću biti razmatrani u kancelarijama državne administracije, a da neće biti raspisivani javni konkursi, odnosno tenderi, koji prethodne svakom ugovoru o koncesiji. Smatramo da to nije dobro ne samo za ovu oblast, nego za bilo koji način komunikacije države sa privrednim subjektima”, pojasnio je Martinović.

Ukazao je da će tekst Zakona koji rigidno pooštrava regulativu dovesti do razvoja crnog tržišta u toj oblasti.

“Ovo je još jedan od primjera kada državne institucije svoje slabosti vezane za kontrolu sprovođenja određenih propisa pokušavaju da riješe time što će postrožiti regulativu. Naše je čvrsto uvjerenje da treba ići drugim putem, a to je sprovoditi postojeća zakonska rješenja i u tom smislu bolje kontrolisati privredne subjekte i privredne djelatnosti, a ne djelovati protiv onih koji legalno rade”, kazao je Martinović.

Foto: PR Centar 

Ocijenio je da, kada je riječ o Predlogu Zakona o igrama na sreću, nije postojala sinhronizacija državnih organa prilikom donošenja različitih propisa, koji regulišu oblasti priređivanja igara na sreću.

“Dokaz da se radi o lošem zakonskom rješenju je i činjenica da se postojećim vlasnicima koncesija za priređivanje igara na sreću to pravo praktično ukida u roku od šest mjeseci, ako ne uđu u novu proceduru dobijanja odobrenja. To samo po sebi nije dobro, jer će, ukoliko slično bude primijenjeno na druge djelatnosti, dovesti do apsolutnog nepovjerenja prema državnim institucijama Crne Gore, koje ugovorena i stečena prava putem ugovora o koncesiji neće moći da koriste”, rekao je Martinović.

Poručio je da je neophodno postojeći predlog Zakona o igrama na sreću vratiti u formu Nacrta Zakona.

“Da bi ovaj predlog imao smisla predlažemo da se postojeća Radna grupa proširi ljudima koji imaju najveća ekspertska znanja u ovoj oblasti, a to su priređivači igara na sreću. Želimo da se uključe i esperti iz inostranstva, državne institucije, medijske kuće”, rekao je Martinović.

Istakao je da je njihov cilj da se Zakon donese, a ne da se odugovlači sa donošenjem, a u međuvremenu, državne institucije, koje su po bilo kom osnovu nadležne, treba da se angažuju na dosljednom, neselektivnom sprovođenju postojećeg Zakona o igrama na sreću.

“Mi kao legalni priređivači očekujemo da kontrolni mehanizam apsolutno bude sproveden u odnosu na naše poslovanje. Želimo da se ojača kontrolna funckija države, a ne da se neprekidno, kroz uvođenje novih zakonskih restrikcija stvaraju nove biznis barijere”, rekao je Martinović.

Predstavnik Vezuv – Volcano Oleg Sekulović, kazao je da se, kada je riječ o Predlogu zakona o igrama na sreću, izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca, izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, nije dovoljno vodilo računa o poboljšanju poslovnog i biznis ambijenta kao i o unapređenju regulisanosti tržišta, već su se potencirala ograničenja u radu priređivača.

“Imamo praksu državnih organa, da se bez adekvatne analize i bez učešća priređivača igara na sreću usvajaju novi zakoni, koji ne regulišu ovu oblast na adekvatan način ili nisu primjenljivi djelimično ili u potpunosti. Kada je u pitanju Zakon o sprečavanju pranja novca koji u značajnoj mjeri utiče na poslovni ambijent u ovoj djelatnosti nije bilo javne rasprave, već je usvojeno rješenje sa primjenom 15 dana od dana usvajanja tog zakonskog rješenja koje ima značajne izmjene. To dovodi do toga da privredni subjekti u našoj djelatnosti nemaju mogućnost prilagođavanja novim zakonskim rješenjima, kako je to u praksama zemalja Evropske unije, već se donose zakoni danas za sjutra”, istakao je Sekulović.

Naglasio je da je Zakon o sprečavanju pranja novca u koliziji sa Predlogom Zakona o igrama na sreću.

“Imamo situaciju da je zakonsko rješenje propisalo prag od 20 eura za pojačanju identifikaciju svih klijenata, dok je predlogom Zakona o igrama na sreću taj prag na 50 eura, kada je u pitanju uplata, a na 300 eura, kada je u pitanju isplata. Na ovaj način imamo situaciju gdje zakon nije usaglašen sa Direktivom (EU) 2015/849, nameće se nepotrebna administracija priređivačima, i blokira FOJ hiperprodukcijom nevažnih informacija”, ukazao je Sekulović.

Rekao je i da Predlog Zakona o igrama na sreću dovodi do toga da je Lutrija, kao državna kompanija, povlašćena u odnosu na druge priređivače što stvara dodatnu biznis barijeru za sve privatne kompanije.

“Sagledavajući predlog Zakona o igrama na sreću nismo stekli utisak da se u dovoljnoj mjeri bavi poboljšanjem zakonodavnog okvira te industrije, već samo pojačavanjem biznis barijera, koje bi trebalo da se regulišu na način koji nije adekvatan ni državi, ni korisnicima, ni priređivačima, što se može vidjeti i na primjeru izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica koji je na snazi od 01.01.2025, a čija primjena nije moguća na adekvatan način. Vjerujem da možemo da doprinesemo kreiranju boljeg poslovnog i socijalnog ambijenta ukoliko je industrija uključena na pravi način”, kazao je Sekulović.

Predstavnik MNA Gaming - Admiral Miloš Lalević, istakao je potrebu za uspostavljanjem partnerskog odnosa između priređivača i države.

“Suštinski, prvi put nakon 20 godina treba da dobijemo novo zakonsko rješenje u ovoj oblasti. Ne govorimo o manjim korekcijama, već o novom zakonskom rješenju, koje direktno utiče ne samo na poslovanje priređivača, već na hiljade zaposlenih, korisnike naših usluga i u krajnjem se odnosi na budžetske prihode, koje država ubira od ove oblasti”, naglasio je Lalević.

Predstavnik priređivača u Radnu grupu za izradu Nacrta Zakona je, kako je dodao, bio pozvan samo jednom.

“Javna rasprava je bila samo formalno organizovana, ali 70 odsto komentara nije uvaženo. Nije postojala ni sinhronizacija procesa na nivou Vlade. Zakon o koncesijama još uvijek nije izmijenjen i kao predlog koncesija još uvijek proisuje igre na sreću, a u skupštinskoj proceduri imamo predlog Zakona o igrama na sreću, koji potpuno suprotno definiše tu oblast. Član 147 Ustava zabranjuje povratno dejstvo zakona, a u članu 106 Predloga Zakona imate da ugovori o koncesijama, koji su zaključeni prije stupanja na snagu novog Zakona, kad bude stupio na snagu, važe 270 dana bez obzira na osnovni rok na koji su zaključene. Vi mijenjate već uspostavljene pravne odnose”, ukazao je Lalević.